Zdravstveni turizam, koji u svijetu danas doseže 100 milijardi dolara i bilježi godišnji rast ne manje od 15 posto, u Hrvatskoj je na prekretnici, zaključak je okruglog stola u organizaciji Udruge za medicinski turizam, Medicinske Grupe i poslovnog tjednika Lider, održanog 8. ožujka u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu.
Sudionici između kojih dr. Miljenko Bura, promotor ove koncepcije u Hrvatskoj, dr. Nikica Gabrić, vlasnik klinike “Svjetlost”, Damir Novotny, nezavisni konzultant i dr. Mato Bartoluci sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, u prisustvu Domagoja Ivana Miloševića, potpredsjednika Vlade RH za investicije, redom su u svojim istupima potkrijepili tezu da je nužno da ovaj specifični oblik turizma preraste iz dimenzije obrta i manufakture u pravu industriju modernog doba sa sofisticiranim proizvodima visoke dodane vrijednosti.
Rast potražnje za uslugama zdravstvenog turizma u svijetu potiče kriza u zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, visoke cijene zdravstvenih usluga, duge liste čekanja i opće prisutni trend starenja stanovništva. Ključni kriteriji u odabiru konkretne destinacije zdravstvenog turizma su prije svega standard i cijena medicinske usluge, visoka stručnost i opremljenost zdravstvenih sustava, koji se bave ovakvim uslugama te atraktivnost i organiziranost lokacije u turističkom smislu.
Rješenje u današnjim uvjetima u Hrvatskoj treba tražiti u objedinjavanju znanja, kapitala i političke volje – od prilagođavanja odgovarajućih propisa u zdravstvu, omogućavanja stalnog boravka dužeg od 30 dana turistima te davanja olakšica na svim razinama države i lokalne samouprave do integriranja potencijala građevinara i tvrtki za opremanje i tehnologiju te turističke industrije putem odgovarajućih konzorcija.
Zdravstveni turizam treba tretirati kao prioritet razvoja u sektoru turizma. Na području zakonske legislative valja donijeti odgovarajuće normativne akte o zdravstvenim uslugama u turizmu na način da se omogući da se pod jednim krovom obavlja zdravstvena i turističko-ugostiteljska djelatnost te donesu podzakonski akti kako će postojeće i nove zdravstvene ustanove pružati zdravstvene usluge u turizmu.
U zakon o poticanju ulaganja valja izrijekom unijeti da se potiču ulaganja u nove objekte i opremu za tretman, njegu i smještaj klijenata i njihove pratnje u novim zonama medicinskom turizma, koje je nužno posebno definirati u zakonu o prostornom uređenju.
Dinamičnu i interaktivnu komunikaciju s tržištem valja intezivirati putem udruženog oglašavanja Hrvatske turističke zajednice, a idealno bi bilo, naglasio je dr. Bura, u funkciju ove vrste turizma staviti sada neiskorištene vojne objekte, koji se uz odgovarajuće radove mogu restrukturirati u kvalitetan lanac centara medicinskog turizma.
Neki poput našeg poznatog oftalmologa dr. Gabrića, vlasnika klinike “Svjetlost” koji svoje usluge veći duži niz godina izvozi na području šire regije, zastupaju tezu da pravi zamašnjak hrvatskom zdravstvenom turizmu mogu primarno dati megaprojekti poput lanca zdravstvenih resorta za turiste treće dobi, posebice iz Skandinavskih zemalja za koje po njegovom mišljenju moramo postati mediteranska Florida na način da kod nas žive pet do šest mjeseci godišnje koristeći puni raspon usluga na destinaciji.
Prema ovom scenariju, 100 tisuća stambenih jedinica veličine 40-80m2 na desetak lokacija duž Jadrana i otoka moglo bi udomiti 150 tisuća ljudi koji bi uz dnevnu potrošnju od 50 eura donijeli Hrvatskoj ukupni prihod od 1 milijarde i 350 milijuna eura godišnje.
Trend rasta za uslugama zdravstvenog odnosno medicinskog turizma u svijetu bez nas ili sa nama nastavit će se i u budućnosti. Na njegovo usporavanje može utjecati isključivo nedostatak ukupnih prijemnih uslužnih kapaciteta, a nikako pad potražnje. Na nama je da se organiziramo i to iskoristimo, složili su se na kraju svi sudionici.
Ordinacija.hr
