Smatra se da može ublažiti simptome blage depresije i anksioznosti, sniziti šećer u krvi te ublažiti simptome Alzheimerove te Parkinsonove bolesti
Lavlja griva (Hericium erinaceus) manje je poznata gljiva, no vrlo je nepravedno zanemarena. Ima brojne zdarvstvene kvalitete, a iako se češće može pronaći u obliku dodataka prehrani, moguće ju je konzumirati i svježu.
Potječe iz Kine i Japana te je bila važan dio tradicionalne kineske medicine prije nego je postala popularna na zapadu. Vjerovalo se da lavlja griva hrani pet glavnih unutarnjih organa – jetru, slezenu, pluća, srce i bubrege, a budistički svećenici su je koristili za poboljšanje fokusa tijekom meditacije.
Umjesto mesa, birajte gljive! Ovo je 6 razloga zašto ih trebate jesti češće
Kako djeluje ova gljiva?
Aktivni sastojci lavlje grive uključuju polisaharide, erinacine, hericerine, steroide, alkaloide i laktone. Pomaže u održavanju zdravlja srca i imuniteta. Nedavna istraživanja sugeriraju da može ublažiti simptome blage depresije i anksioznosti zbog njenog blagotvornog utjecaja na autonomni živčani sustav.
Pokazalo se da gljive lavlje grive snižavaju šećer u krvi i podižu razinu inzulina kod laboratorijskih štakora s dijabetesom. Istraživači misle da antioksidansi u gljivama mogu objasniti te moguće učinke, prenosi webmd.com.
Također je bogata antioksidansima, a pokazala se učinkovitom u zaštiti crijeva od štetnih bakterija i smanjenju upalnih stanja u organizmu. Pomaže i kod Alzheimerove te Parkinsonove bolesti.
100 grama ove gljive sadrži 20,5 g bjelančevina (šampinjoni sadrže samo 3,6 grama), čak 39,20 g vlakana (chia sjemenke koje se smatraju jednim od najboljih izvora vlakana sadrže 34,4 grama) te vitamine B, D, bakar, željezo, kalij, kalcij te selen.
N. M.
