Ćevapi su neizostavan dio balkanske kulture i gastronomije, no njihova sočnost i okus kriju nutritivnu stranu koju mnogi zanemaruju. Donosimo detaljnu analizu o tome što se događa u vašem tijelu nakon što pojedete porciju omiljenog jela s roštilja i kako ga konzumirati bez grižnje savjesti.
Ćevapi, sočne mesne rolice obožavane diljem regije, predstavljaju kalorijsku bombu čiji sastav varira ovisno o receptu i načinu pripreme, no temeljne nutritivne činjenice ostaju iste. Porcija od samo 100 grama može sadržavati između 250 i 350 kalorija, što ih svrstava u energetski vrlo bogatu hranu. Glavni izvor kalorija su masti i proteini, dok je udio ugljikohidrata tradicionalno zanemariv, osim ako se u smjesu dodaju punila poput krušnih mrvica. Iako su bogat izvor proteina, s prosječno 15 do 20 grama na 100 grama, što je ključno za rast i obnovu mišića, ono što zabrinjava jest visok udio masti koji se kreće od 15 do čak 25 grama.
Najveći zdravstveni rizik leži u vrsti masti koje ćevapi sadrže. Dominiraju zasićene masne kiseline, koje izravno utječu na povišenje razine lošeg (LDL) kolesterola u krvi, povećavajući time rizik od kardiovaskularnih bolesti poput srčanog i moždanog udara. Manja porcija od četiri ćevapa (oko 80 grama) može sadržavati i do 8 grama zasićenih masti, što čini čak 40% preporučenog dnevnog unosa. Veća porcija, kakva se često poslužuje u ugostiteljskim objektima, može gotovo u potpunosti ispuniti, pa čak i premašiti dnevnu granicu unosa zasićenih masti i kolesterola, čineći redovitu konzumaciju opasnom navikom za zdravlje srca i krvnih žila.
Jednako alarmantan je i udio natrija, odnosno soli. Zbog začina i konzervansa, ćevapi su izrazito slano jelo. Prekomjeran unos natrija dovodi do zadržavanja vode u tijelu, što povećava krvni tlak i stavlja ogroman pritisak na srce, bubrege i krvožilni sustav.
Uz masti i sol, opasnost se krije i u načinu pripreme. Pečenje na roštilju na visokim temperaturama dovodi do stvaranja potencijalno kancerogenih spojeva – heterocikličkih amina (HCA) i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH). Ovi spojevi nastaju kada masnoća iz mesa kaplje na izvor topline i stvara dim koji se potom taloži na mesu. Iako ovaj proces daje karakterističan okus roštilja,HCA i PAH spojevi povezuju se s povećanim rizikom od razvoja raka želuca, debelog crijeva i dojke.
Kada umjerenost postaje ključ opstanka?
Pitanje “što je previše” ovisi o cjelokupnoj prehrani, životnom stilu i zdravstvenom stanju pojedinca. Međutim, stručnjaci se slažu da konzumacija ćevapa više od jednom tjedno, osobito u velikim porcijama i uz nezdrave priloge poput prženih krumpirića i bijelog kruha, predstavlja značajan rizik. Opasnost nije samo u jednom obroku, već u kumulativnom učinku. Višak kalorija i masti iz ćevapa tijelo pohranjuje u masne stanice, što dovodi do debljanja i nakupljanja visceralne masti oko unutarnjih organa, a to je izravno povezano s dijabetesom tipa 2 i metaboličkim sindromom. Za osobe koje već imaju povišen kolesterol, hipertenziju ili prekomjernu tjelesnu težinu, čak i povremena konzumacija može biti štetna.
Kako smanjiti rizik i uživati u okusu?
Ljubitelji ćevapa ne moraju ih se u potpunosti odreći, već prilagoditi način pripreme i konzumacije. Najbolji izbor je priprema kod kuće, gdje možete kontrolirati sastojke. Koristite nemasne komade mesa poput čiste junetine ili mješavine s piletinom ili puretinom. Smanjite količinu soli i umjesto toga koristite više začinskog bilja poput češnjaka, luka i paprike. Prilikom pečenja na roštilju, izbjegavajte visoke temperature i zagorijevanje mesa te ga češće okrećite. Zdravije alternative su pečenje u pećnici na rešetki, što omogućuje da se višak masnoće ocijedi, ili korištenje friteze na vrući zrak. Poslužite ih uz obilje svježe salate ili povrća s roštilja umjesto kaloričnih priloga. Ključ je u umjerenosti – tretirajte ćevape kao povremenu poslasticu, a ne kao temelj prehrane.
(Ordinacija.hr)
