Bili smo u šopingu s nutricionisticom: Što je kupila, a što ni u ludilu ne nosi doma?

Obavili smo jedan zabavan, ali i poučan šoping s nutricionisticom Ivanom Barišić. Koje namirnice kupuje, kako kuha obitelji, a što izbjegava? Najbolje da vam do u detalja sama ispriča…

Kao nutricionistica i osoba koja više-manje vodi zdrav životni stil, imam neka svoja pravila oko određenih tipova namirnica koje zaobilazim u širokom luku te ne kupujem u trgovinama (ili kupujem iznimno rijetko).

Je li smoothie za doručak dobra ili loša ideja? Nutricionistica ima 5 razloga za i 4 protiv

Prve na popisu su namirnice od bijelog pšeničnog brašna, bilo da je riječ o pekarskim proizvodima ili raznoj tjestenini. Bijelo pšenično brašno u takvom obliku, uslijed raznih procesa, izgubi većinu vitamina, minerala i vlakana. U tom brašnu zbog termičke obrade nedostaju dva najbitnija, odnosno najvažnija dijela zrna pšenice – vanjskog sloja i klice. Kao posljedica konzumacije proizvoda na bazi bijelog pšeničnog brašna javljaju se vrlo česti problemi s probavom, tj. opstipacijom (zatvorom).

Učestalom konzumacijom bijelog rafiniranog pšeničnog brašna našem tijelu je potrebno puno više inzulina, za koji znamo da utječe na nakupljanje masnoća, povećanja triglicerida. Jednostavnije rečeno: debljamo se.

Biram tradicionalno pripremljen kruh

Pekarske industrijske proizvode (kruh, peciva, kroasane, kiflice…) izbjegavam konzumirati. Ako se ponekad i zaželim slatkog komada kruha ili peciva, otiđem u specijalizirane prodavaonice gdje se ti proizvodi izrađuju ručno, tradicionalnim metodama pripreme.

Ovdje mislim na korištenje kulture divljeg kvasca starije od 40 godina, uz upotrebu lokalnih i prirodnih sastojaka. Takav kruh ne sadrži pojačivače okusa ni aditive. Treba znati da, što je sporija fermentacija pri izradi kruha, gluten se bolje razgrađuje pa je takav pekarski proizvod ili kruh lakši, odnosno probavljiviji.

Svi znamo da je jabuka zdravija od čipsa, ali kako znati je li jabuka najbolje voće za vas?

Što se tiče jogurta s voćnim dodacima… to je također veliko ne. Samo kad obratite pažnju na količinu šećera takvog proizvoda, odmah ćete odustati od konzumacije ze šećerne bombe. Zdravija opcija je svakako običan jogurt u koji sama stavim bilo koje voće želim i koje je, samim time, svježe i zdravije te znatno bogatije vitaminima i mineralima.

Ne nasjedam, a nemojte ni vi, na proizvode s oznakom “light”, bilo da je riječ o jogurtima, maslacima, umacima ili bilo čemu sličnom. Objasnit ću na primjeru jogurta. Tip jogurta sa smanjenim udjelom masnoće deblja više od punomasnog proizvoda jer im se često dodaju aditivi kojima se nadoknađuje nedostatak masti. Jednako tako, umjesto umjetnih sladila (iako imaju smanjenu kalorijsku vrijednost), preferiram konzumaciju običnog šećera, ali u umjerenim količinama, naravno.

Dolazimo do slabe točke mnogih domaćina u kuhinji: dodataka, soli i raznih začina. Već dulje vrijeme pokušavam konzumirati što prirodnije arome i dodatke, odnosno začine. Od soli konzumiram cvijet soli koji se ne obrađuje niti procesuira, već se direktno pakira. To preporučujem svima! Ta sol je kvalitetnija od obične soli jer je manje tretirana. Naime, nije rafinirana pa samim time sadrži i veći udio minerala. Okusom je manje slana jer sadrži manje natrijeva klorida nego uobičajena kuhinjska sol. Odličan je izvor magnezija, kalija, kalcija i željeza.

Imate artritis? Nutricionist izdvaja namirnice koje trebate izbjegavati, ali i one koje trebate jesti

Umjesto mliječne, biram tamnu čokoladu

Ako nešto nije na mojem jelovniku, to su mliječne čokolade. Konzumiram isključivo čokoladu s povećanim udjelom kakaovca, tj. tamne čokolade. Tome je nekoliko razloga: veće količine flavonoida – antioksidansa koji sprečavaju oksidaciju kolesterola, snižavaju krvni tlak, poboljšavaju kognitivne sposobnosti. Dok mliječna čokolada sadrži malu količinu flavonoida, a bijela čokolada ih uopće ne sadrži. Dakle, držite se tamne čokolade, nećete požaliti.

Gotovi i polugotovi smrznuti obroci nešto su što također ne kupujem niti konzumiram. Smatram da svatko od nas može pronaći nešto u hladnjaku kako bi pripremio domaći umak od sezonskog povrća uz komad mesa, a kao prilog uvijek možemo pojesti rižu kao ugljikohidrat s niskim glikemijskim indeksom.

Svakako preferiram sezonsko voće i povrće jer naša mediteranska prehrana se temelji upravo na konzumiranju takvih svježih namirnica, kao poželjan izvor vitamina, minerala i vlakana. U tome leži bogatstvo naše prehrambene i gastronomske tradicije.

Moram se dotaknuti mesa jer je ono jedan od glavnih izvora proteina u raznovrsnoj prehrani. Meso i mesne prerađevine, svakako ako mi se ukaže prilika, kupujem domaće, proizvedene u Hrvatskoj, npr. slavonski kulen, slaninu i kobasice. Svježe meso kupujem u većim trgovinama i od većih proizvođača jer sam sigurna u sljedivost hrane i standarde kvalitete.

Od mliječnih proizvoda najviše koristim proizvode koji ne sadrže protein kazein (npr. mozzarella di buffalo), kokosovo mlijeko, rižino ili bademovo mlijeko jer sam moj organizam pati od intolerancije na navedeni protein. I u mojem to slučaju utječe na proces zadržavanja vode u tijelu i onda bujam kao krafnica!

Osobno i profesionalno preferiram zapakirane orašaste proizvode jer su dobar izvor nutrijenta, odnosno proteina i vitamina, kao i zdravih masnoća koje poboljšavaju stanje organizma. Idealni su za međuobroke i dodatke jutarnjim šejkovima. Iz higijenskih razloga ne preferiram kupovinu iz rinfuze.

Ovih devet namirnica nećete pronaći u mojoj košarici:     

1. Pekarski proizvodi
2. Proizvodi od bijelog pšeničnog brašna
3. Pojačivači okusa u obliku sušenih začina sa solju
4. Orašasti plodovi iz rinfuze
5. Jogurti s voćnim dodacima
6. Light proizvodi svih kategorija
7. Obične mliječne čokolade s raznim dodacima
8. Gotovi i polugotovi umaci iz vrećica
9. Smrznuta gotova i polugotova jela

Pet namirnica koje kupujem:

1. svježi limun i/ili naranče, jabuke
2. zobene pahuljice
3. kokosovo mlijeko
4. heljdini krekeri
5. pršut/domaća šunka

Nutricionisti koji to nisu… (I ne vjerujte stručnjacima koji to nisu)

Foto: Luka Stanzl/Pixsell