Vegetarijanski način života može biti uspješan i s dijabetesom. Štoviše, stručnjaci tvrde kako se možete osjećati bolje nego kada jedete meso. No, potrebna je dobra organizacija i predanost novom režimu prehrane.
Prednost “zelene” prehrane jest u tome da ne sadrži puno masti i zasićenih
masnoća, a obiluje vlaknima. Naravno, prehranu je potrebno dobro isplanirati i
uravnotežiti, no to ovisi o tome koliko se strogo pridržavate vegetarijanskih
načela prehrane.
Ako ste vegan, te ne jedete sir niti jaja, vjerojatno ćete morati paziti
više od osobe koja unutar vegetarijanstva jede te namirnice, ili ribu.
Donosimo sedam savjeta kako uskladiti dijabetes i zdravu, vegetarijansku
prehranu!
1. Unosite dovoljno proteina. Općenito govoreći, odrasla žena
teška oko 60 kilograma treba
dnevno unositi između 50 i 60
grama proteina. Muškarac težak oko 85 kilograma treba
dnevno 70 do 80 grama
proteina. Izračunajte koliko vama proteina treba, i pobrinite se za dovoljan i
pravilan unos takvih namirnica u organizam.
2. Razmislite o tofu proizvodima, koji su odlična zamjena
za meso. Komadići soje mogu biti jednako
ukusni kao i govedina ili piletina. Soja
je odličan izvor proteina, pa od nje možete napraviti glavno jelo, ali ju
poslužiti i kao dio vegetarijanske salate.
3. Jedite grahorice, jer na taj način tijelo opskrbljujete
dodatnim proteinima. Vlakna u grahu usporavaju odlazak hrane iz organizma, te tako sprječavaju nagli porast šećera u krvi. Imajte na umu kako pola šalice grahorica
sadrži oko 15 grama
ugljikohidrata. Općenito govoreći, obrok dijabetičara ne bi trebao sadržavati
više od 45 grama ugljikohidrata.
4. Izbjegavajte “brzu hranu”. Teško je odoljeti
brzoj hrani, čak i ako ona nosi naziv “vegetarijanska”. Obroci koji su polu-kuhani i zahtijevaju minimum pripreme, najčešće sadrže
aditive i nezdrave masnoće. Ukoliko ste
se već odlučili za ovakvo jelo, obavezno pročitajte deklaraciju i po mogućnosti odaberite zdraviju
varijantu.
5. Zasladite se orašastim plodovima! Ovi plodovi organizmu
osiguravaju proteine, a iako sadrže masnoće, radi se o “dobrim”
mastima. Najzdraviji odabir su bademi, pistacija i orasi. Sitrno nasjeckane
orašaste plodove možete posuti po salati, ili grickati kao međuobrok.
6. Probajte palentu. Radi se o odličnoj vegetarijanskoj
opciji, koja je uz to siromašna ugljikohidratima. Četiri žlice palente (odnosno jedan obrok)
sadrži ukupno 4 grama
ugljikohidrata.
Palentu možete skuhati, izravnati na ravnoj podlozi, narezati
na komadiće i koristiti umjesto tijesta za lazanje. Također, palenta može postati dobra zamjena za
kruh, a možete joj dodati i narezano povrće.
7. Oprezno s desertima. Nemojte jesti više slatkoga i to
objašnjavati činjenicom kako trenutno ne jedete meso. Naravno, povremeno si
možete priuštiti omiljeni desert, no najbolji snackovi ipak su komadi povrća,
poput krastavca, cvjetače ili brokule. Narežite
na kockice ovo povrće i držite u hladnjaku za slučaj da vas uhvati napadaj
gladi.
D. Š.
