Muškarci čiji se prehrana temelji na zasićenim mastima (namirnice
životinjskog porijekla: govedina, veprovina, janjetina, mlijeko i sir) te
mononezasićenim mastima (namirnice iz biljnih ulja, kao što su maslinovo,
kanola, kikirikijevo, sezmovo ili suncokretovo ) trebali bi početi drugačije
jesti. Naime, harvardski stručnjaci tvrde da ovakvom vrstom prehrane štete
kvaliteti svoje sperme.
Muškarci koji konzumiraju ovakve namirnice stvaranju manji broj
spermija, koji su ujedno manje aktivni.
Ako želite ovome stati na kraj, a pogotovo ako pokušavate začeti
dijete i nikako ne uspijevate, promijenite svoj režim prehrane. U svakodnevni
meni uključite zdrave, polinezasićene masti kao što su omega-3 masne kiseline
(losos, tuna i maslinovo ulje), te omega-6 masne kiseline (uz ribu konzumirajte
i žitarice od cjelovitog zrna).
“Promatrali smo vezu između prehrambenih masnoća i kvalitete
sjemena. Ovo pokazuje povezanost između promjenjivih faktora stila života,
pogotovo prehrane, i muškog potencijala plodnosti”, objasnila je dr. Jill
Attaman, opstetičarka i ginekologinja koja je vodila istraživanje.
Attamanin harvardski tim je analizirao uzorke sperme od 91 muškarca,
koji su odgovorili na upitnik o svojim prehrambenim navikama. Također im je
izmjerena količina masnih kiselina u spermi.
Ispitanici s najvećom količinom zasićenih masti imali su 41 posto
manje sperme u odnosu na muškarce koji su jeli najmanje količine zasićenih
masti. Jednako tako, ispitanici s najvećom konzumacijom mononezasićenih masti
su imali 46 posto manje spermija.
S druge strane, muškarci čija je prehrana u većoj mjeri sadržavala
unos omege-6 imali su spermije s većom pokretljivošću, dok su ispitanici koji
su jeli više omega-3 masnih kiselina imali veće spermije boljeg oblika
(morfologija).
Voditeljica studije ističe kako joj nije u potpunosti jasna veza,
no istina je da se tijelo drugačije odnosi prema različitim vrstama masnoća.
“Polinezasićene masnoće su važne sastavnice membrana stanica spermija i
mogu utjecati na sposobnost oplodnje jajne stanice. Jednako tako mogu
stimulirati stvaranje hormona”.
“Prehrambeni
obrazac budućeg oca utječe na kompoziciju sperme koja će dostaviti polovicu
gena budućem sinu ili kćeri. Stoga je to još jedan razlog zašto bismo trebali
pametnije birati ono što jedemo”, zaključio je dr. David Katz, direktor
Centra za istraživanje prevencije Medicinskog fakulteta na Yaleu, koji je
komentirao istraživanje.
K. Horvat