Bogata voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama, mediteranska je prehrana česta preporuka liječnika za zdravlje i dugovječnost.
Morski specijaliteti na vašem tanjuru
Mediteranska je prehrana daleko poznata po svojim zdravstvenim dobrobitima: ona može pomoći sniziti rizik od
razvijanja raka kod žena koje su prošle menopauzu, zaštititi nas od razvoja depresije, senilne makularne degeneracije oka, razvijanja Alzheimerove bolesti, a ovom dugačkom popisu španjolski su stručnjaci dodali i zaštitni učinak od šećerne bolesti.
Istraživači Sveučilišta Rovira y Virgili analizirali su više od 3500 osoba izloženih povišenom riziku od bolesti srca i zaključili kako su oni ispitanici koji su se hranili režimom mediteranske prehrane imali 30 posto manje izglede razvijanja dijabetesa kroz razdoblje od četiri godine nego ispitanici koji su uobičajeno jeli.
“Zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane posebno su zamijećene kod osoba starih između 55 i 80 godina koje su bile izložene visokom kardiovaskularnom riziku. Stoga, pouka je kako nikad nije prekasno za prebacivanje na zdravu prehranu, kao što je mediteranska prehrana”, objasnio je Jordi Salas-Salvado, voditelj istraživanja.
Bogata voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama, mediteranska je prehrana česta preporuka liječnika za zdravlje i dugovječnost.
Njena glavna prednost leži u konzumiranju svježeg voća, povrća, mahunarki, tjestenine, cjelovitih žitarica, biljnog i maslinovog ulja, orašastog voća, morske ribe i školjaka te umjerenih količina crnog vina za koje se zna da je izvrsno za srce. S druge strane, ona zagovara smanjeni unos zasićenih masnih kiselina, mliječnih proizvoda, mesa i peradi.
K. Pužer
