Zašto sve češće tražimo pomoć nutricionista, koje najčešće pogreške radimo u procesu mršavljenja te zašto nam je važna personalizirana prehrana otkriva nam nutricionistica Mirela Marić iz Nutrilife Centra.
Zašto ljudi najčešće traže pomoć nutricionista?
Mi nutricionisti imamo težak zadatak, djelovati preventivno i buditi svijest o promjeni životnih navika koje očito nisu baš najbolje. Klijenti nutricionistima prije svega dolaze jer žele preventivno djelovati na svoje zdravlje, jer ozbiljno shvaćaju da je preventiva pola zdravlja i da je baš hrana njihov lijek.
Osim ljudi koji preveniraju zdravlje, dolaze nam klijenti s određenim zdravstvenim tegobama kojima treba nekakva dijetoterapija, usklađena prema njihovim dijagnozama.
Klijenti se žale na razne gastrointestinalne, dermatološke, neurološke, psihološke probleme, zatim česte rinitise, probleme s kostima i zglobovima te različitim autoimunim bolestima, tkao i poteškoćama s debljinom ili mršavošću.
Dolazi nam i sve veći broj sportaša iz raznih sportova, koji su na vrijeme shvatili da je njihova prehrana 60-70% uspjeha, a sve ostalo vježbanje, trud i rad.
Posebno bih naglasila da nam dolazi sve više djece školske dobi koji imaju sve veći broj problema vezanih uz pretilost i njene komplikacije. Trenutno je u Hrvatskoj 35% pretile djece, što je poražavajući podatak. Trend debljanja se nastavlja – to je 15% više nego prije 10-ak godina. Dakle, svako treće dijete je pretilo. U svijetu i Hrvatskoj vlada pandemija debljine, trenutno je kod nas preko 60% ljudi pretilo.
Debljina nije estetski, već veliki zdravstveni problem s poznatim komplikacijama kao što su povećani kardiovaskularni problemi, dijabetes i razne maligne bolesti, i kao takvu je treba stručno tretirati.
Sve više čitamo i slušamo o personaliziranoj prehrani. O čemu se tu točno radi i tko doista treba personaliziranu prehranu?
Personalizirana prehrana je vodeći pristup u svijetu danas, koja podiže učinkovitost nutricionista u radu sa svojim klijentima/pacijentima. Današnji trendovi individualne prehrane temelje se na laboratorijskoj i genetskoj dijagnostici – intoleranciji na hranu i nutrigenetici te nam omogućuju ciljano individualno praćenje kroz konstantni monitoring i unapređenje sportskih rezultata.
Blagdanski ručak može imati od 3500 do 4000 kalorija… I još 12 nevjerojatnih činjenica
Koristeći modernu dijagnostiku i analitičku obradu, prikupljene informacije o individualnim karakteristikama pojedinca koriste se za razvoj ciljanih nutricionističkih rješenja i savjeta, omogućuju precizno korištenje suplemenata i drugih prehrambenih uputa.
Personalizirani pristup znači prijelaz s općih preporuka o prehrani na bolje i primjerene načine prehrane za svaku osobu individualno. Mediteranska prehrana je danas vodeći model prehrane za opću populaciju, akademski priznat i potvrđen uspješan način prehrane kao optimalan izbor za zdravlje. Međutim, problem primjene ovog modela kod nekih osoba zahtjeva prilagodbu i neodustajanje od njegovih potvrđenih načela. Jedan od načina za uspješan odgovor na to pitanje je personalizirana prehrana, koja daje odgovore kroz ciljanu dijagnostiku (antropometrijsku i laboratorijsku), kompletnu nutricionističku obradu, stručno praćenje i podršku, kao i znanstveno utemeljeni pristup suplementaciji i prehrani pojedinog klijenta/pacijenta.
Koji su vaši savjeti kad govorimo o mršavljenju?
Cilj mršavljenja nije veliki gubitak kilograma u kratkom vremenskom razdoblju, nego postupno mršavljenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Već i samo smanjenje tjelesne mase od samo 5-10% je veliki napredak i smanjuje rizik obolijevanja od velikog broja bolesti povezanih s debljinom. Ako govorimo o kilogramima, to je 4-5 kg mjesečno.
Upravo sinergija prehrane i vježbanja daje najbolje rezultate, jedno bez drugog ne ide i ne daje rezultate na duge staze. Prema svim znanstvenim studijama upravo je prehrana zaslužna oko 60-70 %, a vježbanje 30-40%.
Kao i u svemu, preferiram individualni pristup jer se za bilo kakvu fizičku aktivnost prije svega moramo testirati i tek nakon toga vidjeti koja vrsta fizičke aktivnosti odgovara baš nama. Npr. nije isto ako želite smršaviti, povećati mišićnu masu ili raditi samo na kondiciji.
Volim reći da se pločice na našem abdomenu (trbuhu) rade u kuhinji, a ne u teretani, ali jedno bez drugog nikako ne ide.
Što se događa s vašim organizmom ako izbjegavate gluten, a niste intolerantni?
Koje najčešće greške radimo na “dijetama”?
Pravilna prehrana nije nužna samo za vitku liniju, već i za dugoročno smanjenje rizika od kroničnih bolesti, poput bolesti srca i krvožilnog sustava, dijabetesa, karcinoma i sl.
Što je dijeta restriktivnija i gubitak kilograma brži, to je jo-jo učinak izraženiji. Zato je prvi korak dugoročno prema vitkoj liniji praćenje kvalitetnog individualnog programa mršavljenja, a ne trendovske dijete. Potrebno je dodatno voditi računa o tome da muškarci nikad ne bi smjeli jesti manje od 1500, a žene manje od 1300 kalorija dnevno. Toliko im tijelo u prosjeku troši za rad bazalnog metabolizma (potrošnju energije u stanju mirovanja).
Jedan od čestih problema s kojim se svakodnevno susrećem je taj da osobe koje žele smršavjeti misle da moraju gladovati kako bi se riješile suvišnih kilograma.
Gladovanjem ćete samo usporiti svoj bazalni metabolizam i vaše će tijelo, uspaničeno zbog ograničenog unosa hrane, taložiti sve što u njega unesete kao zalihe masti kako bi bilo sigurno da će kasnije imati dovoljno hranjivih tvari za preživljavanje. U konačnici ćete biti prisiljeni jesti sve manje i manje kako bi uopće mogli održavati tjelesnu težinu. Međutim, jednom nakon dijete, kada se vratite svom uobičajenom načinu prehrane, vaš bazalni metabolizam bit će toliko spor da će vas i minimalne količine hrane debljati. Onda je put k vraćanju svih onih kilograma, koje ste možda nekako i uspjeli izgubiti izgladnjivanjem, vrlo brz. Da biste smršavjeli, ne smijete gladovati, već biti u zdravom kalorijskom deficitu.
Naime, pravilna prilagođena prehrana, uz redovito vježbanje, omogućuje je da se ne izgubi oblik tijela te da koža ne ”omlohavi”. Dakle, riječ je o sinergiji uravnotežene prehrane i uključivanja fizičke aktivnosti u svakodnevni ritam obaveza. Zdrave navike koje se usvoje tijekom faze mršavljenja ne bi smjele nestati jednom kada osoba smršavi.
Koprive, medvjeđi luk i šparoge – ne riskirajte s hranom iz prirode
Kako izgleda nutricionizam novog doba?
Nutricionizam novog doba, odnosi se na novi pristup prehrani – hrana je lijek.
Sve se događa u smjeru personalizacije: rade se testovi intolerancije na hranu iz krvi, nutrigenetski testovi na osnovu DNA uzorka (geni sadrže pouzdane odgovore na sva pitanja prehrane), mjerenje i praćenje klijenata na medicinski validiranim uređajima, a na osnovu svega se izrađuju individualni jelovnici.
Sve je to ključ uspjeha i vrhunskih rezultata, samo moramo znati što želimo postići bez puno muke i odricanja (ako znamo koja hrana odgovara baš nama). Danas je sve mjerljivo, možemo vidjeti od koje se hrane debljamo, je li je naš višak kilograma povezan s viškom vode ili masti u tijelu, koja je naša individualna vrsta suplementacije. Ponavljam, sve se moze izmjeriti, ljudi ne bi trebali više lutati.
Ovaj jednostavan sendvič je sve što vam nakon nekoliko dana prejedanja treba
Maja P.
Foto: Shutterstock
