Snizite visoki tlak hranom: Namirnice bogate kalijem su ključne, a dnevni unos kod Hrvata je sramotnih 1,5 grama

1 (1)

Adekvatna prehrana, što podrazumijeva dovoljan unos voća i povrća, imaju utjecaj na većinu kroničnih bolesti, a time i na arterijsku hipertenziju.

U istraživanjima je opaženo kako nakon prosječno osam tjedana povećanog unosa voća i povrća u svakodnevnoj prehrani  dolazi do snižavanja sistoličkoga krvnog tlaka. U prevenciji arterijske hipertenzije, ali i za smanjivanje rizika razvoja svih kroničnih nezaraznih bolesti, preporuča se konzumacija hrane bogate kalijem (npr. rajčica, marelica, jagode, banana, graška...). Svijest o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli polagano raste jer je sve veći broj dokaza. 

No, rezultati nekoliko važnih istraživanja pokazuju kako je za ukupno zdravlje, pa tako i za nastanak arterijske hipertenzije, jednako važno smanjiti unos kuhinjske soli i povećati unos kalija. 

Postoji veliki nesrazmjer između prosječne potrošnje voća i povrća u Amerikanaca i količine preporučene Američkim prehrambenim smjernicama iz 2010. godine.  

Preporučen dnevni unos kalija je oko 3,5 grama, a prema  rezultatima EH-UH projekta u Hrvatskoj je to skromnih i sramotnih 1,5 grama. Unos voća i povrća je nedovoljan i na našim otocima za koje smo se nadali da su zadnje utočište mediteranskog načina života u Hrvatskoj. I tamo samo manji dio populacije unosi dovoljne količine namirnica bogatih kalijem što smo ustanovili u javnozdravstvenoj akciji Hrvatskoga društva za hipertenziju Lov na tihog ubojicu - Zdravlje na otocima.  

Potrebno je potaknuti cjelokupno stanovništvo da poveća ukupnu konzumaciju povrća i voća na 9 do 13 obroka dnevno u svim dostupnim oblicima. Svježe, prerađeno voće i povrće, smrznuto i konzervirano, kuhano, 100% voćni sokovi i 100% sokovi od povrća kao i suho voće, smatraju se obrocima voća i povrća. 

To se čini kao vrlo težak i ponekad teško provodiv zadatak. Međutim, to ne mora uvijek biti tako što ćete vidjeti iz navedenih primjera. No, prije svega važno je kod naše djece stvarati navike zdrave prehrane a u skladu s tim bi trebalo zabraniti prisutnost pekara, slastičarna, kioska brze hrane u određenom krugu oko škola i vrtića, a umjesto toga trebalo bi osigurati dostupnost svježeg voća i prirodnih sokova po pristupačnim cijenama što bi trebala subvencionirati država. 

Veliki izbor voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pruža niz hranjivih tvari i različitih bioaktivnih spojeva, uključujući fitokemikalije, vitamine, minerale i vlakna. Za primjer možemo navesti krumpir  koji je predstavnik jedne od nemasnih namirnica s jedinstvenim hranjivim tvarima i fitokemijskim profilima. Bogat je vitaminom C, vitaminom B-6, kalijem, manganom i dijetalnim vlaknima.  Bitno je za spomenuti da je sve više dokaza koji ukazuju na to da se zdravstvene prednosti voća, povrća, žitarica i druge biljne hrane pripisuju sinergiji i/ili interakciji bioaktivnih spojeva i drugih hranjivih tvari u cjelovitoj hrani. 

Svi bismo trebali hranjive tvari, antioksidanse, bioaktivne spojeve i fitokemikalije dobivati​ uravnoteženom prehranom koja uključuje raznoliko voće, povrće, žitarice i drugu biljnu hranu. Također treba dati prednost konzumaciji hrane, a ne dodacima prehrani.

Fitokemikalije su bioaktivni nehranjivi biljni spojevi u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i drugoj biljnoj hrani za koje se pretpostavlja da smanjuju rizik od pojedinih  kroničnih bolesti. Više od 5000 pojedinačnih fitokemikalija u prehrani identificirano je u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima, ali veliki postotak njih i dalje ostaje nepoznat. Budući da se bioaktivni spojevi jako razlikuju po sastavu i omjeru od voća do povrća do žitarica i često imaju mehanizme koji se međusobno nadopunjuju, predlaže se da bi se za postizanje najvećih zdravstvenih koristi trebalo konzumirati široka paleta biljnih namirnica dnevno.

Najvažnije skupine prehrambenih fitokemikalija dijele se u skupine fenola, alkaloida, spojeva koji sadrže dušik, spojeva organskog sumpora, fitosterola i karotenoida. Najviše proučavane skupine prehrambenih fitokemikalija vezanih za zdravlje i dobrobit ljudi su fenoli i karotenoidi.

Određene studije pokazale su da prehrana bogata voćem, povrćem i nemasnom mliječnom hranom te konzumacijom hrane sa smanjenom količinom zasićenih i ukupnih masti može znatno sniziti krvni tlak. Najpoznatija je DASH studija koja dokazala kako prehrana bogata voćem i povrćem (dakle bogata kalijem), oborenim mliječnim proizvodima i mesom peradi, učinkovito snižava krvni tlak. Krvni tlak je bio još više snižen kod osoba koje uz ovaj način prehrane unosile manje količine kuhinjske soli. 

Sve ovo govori kako je nužno ukupno promijeniti loše prehrambene navike, kako je imperativ povećati unos voća i povrća uz manji unos soli, kako obroke treba rasporediti tijekom dana, i kako uz sve to treba svakodnevno biti i tjelesno aktivan. Na taj način počet ćemo živjeti prema onome za što je naše tijelo sazdano i za što postoje genski zapisi, a naše odmicanje od toga razlog su svega što nas snalazi po pitanju arterijske hipertenzije i prevelikog prijevremenog kardiovaskularnog pobola i smrtnosti.

Znate li što trebate napraviti ako želite sniziti svoj visoki tlak te živjeti dulje i bolje - nevjerojatno jednostavno

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!