Kod gladovanja muške živčane stanice brzo odumiru, a ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.
Od pamtivijeka, u mnogim civilizacijama i religijama (kršćanstvu, islamu, budizmu, judaizmu, hinduizmu i mnogim afričkim religijama), gladovanje je poznato kao jedno od “sredstava” pročišćenja – fizičkog, psihičkog, spiritualnog. U starom Egiptu postojala je primjena tzv. terapijskoga gladovanja koje se provodilo dulje vrijeme, u svrhu jačanja organizma. I Hipokrat je, kao “otac medicine”, vjerovao kako je gladovanje odličan način za pročišćavanje organizma i odmaranje probavnog sustava, koji je smatrao gotovo najvažnijim organskim sustavom. Tijekom 19. stoljeća gladovanje je bilo prilično popularno kao terapija, odnosno način detoksikacije organizma.
Utjecaj religije na prehranu provlači se od davnina sve do današnjeg doba, a uloga hrane u religiji temelji se na:
- komunikaciji s Bogom (kroz riječi zahvale ili traženja blagoslova)
- iskazivanju vjerovanja prihvaćanjem pravila vezanih uz prehranu – učvršćivanju vjere postom
Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na:
- hranu koja se smije i ne smije jesti
- hranu koja se smije konzumirati u određeno doba dana ili godine
- vrijeme dana u koje se smije jesti
- način pripreme hrane
- pravila kada, kako i koliko dugo postiti
Povremeni post i suzdržavanje od pretjerivanja u hrani svakako je dobrodošlo u današnjim okolnostima – u svjetlu sve veće učestalosti debljine i brojnih civilizacijskih bolesti koje su izazvane pogrešnim odabirom hrane.
Što se događa u tijelu tijekom posta?
U stanju gladovanja naše se tijelo adaptira na nizak unos energije i aktivira alternativne metaboličke puteve. U stanju gladovanja katabolički hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri i smanjuju iskorištavanje glukoze u skeletnim mišićima i masnom tkivu. Promjene u tijelu ovise o tome koliko dugo gladovanje traje i radi li se o potpunom gladovanju ili se unosi minimalna količina određene hrane (npr. povrtni i voćni sokovi).
Ako imate više od 65 godina i visoki krvni tlak, ovo su najbolje namirnice za doručak
Na početku gladovanja, kao i kod produžene tjelesne aktivnosti, tijelo prvo troši zalihe glikogena – osnovnog tjelesnog ugljikohidrata koji se nalazi u jetri i mišićima. U nedostatku hrane koja bi poticala stvaranje zaliha glikogena, proteina i masti, tijelo počinje razgrađivati vlastito tkivo. No, organizam to čini tako da prvo razgrađuje nepotrebne masne naslage, a tek poslije poseže za mišićnim tkivom.
Utjecaj gladovanja na živčane stanice
Kada je u pitanju održavanje mozga na životu, čini se da je priroda odlučila da žene vrijede više od muškaraca. Naime, nova studija otkriva da muške i ženske živčane stanice različito reagiraju na gladovanje – dok muške živčane stanice brzo odumiru, ženske se trude očuvati energiju i ostati žive.
Studija je provedena na živčanim stanicama laboratorijskih miševa pa znanstvenici ističu da se rezultati možda ne mogu prenijeti na ljudski model, ali svakako su indikativni.
Utjecaj povremenoga gladovanja na lipide u serumu i homocistein
Tijekom mjeseca ramazana muslimani gladuju od izlaska do zalaska sunca. Znanstveni časopis Annals of Nutrition and Metabolism navodi rezultate mjerenja razine lipida i homocisteina (čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti) tjedan dana prije ramazana, 21. dan i 20 dana nakon ramazana.
Rezultati su pokazali da nije došlo do značajne promjene u razini ukupnoga kolesterola, triglicerida i LDL-a, međutim HDL je bio povećan tijekom ramazana i 20 dana poslije, a razina homocisteina tijekom jednog mjeseca gladovanja bila je snižena.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje ima povoljan utjecaj na promatrane čimbenike rizike za pojavu kardiovaskularnih bolesti.
Kada nije uputno postiti?
Postoji i nekoliko stanja u kojima je zdravo gladovanje kontraindicirano, a to su: djeca u rastu i razvoju, trudnice i dojilje, pacijenti s uznapredovalim karcinomom, dijabetesom, tuberkulozom i ozbiljnim kardiovaskularnim bolestima te osobe s hipoglikemijskim krizama.
Izluđuje vas bol u nogama? Evo što je uzrokuje i kada se obavezno javiti liječniku
Istraživanja provedena na životinjama pokazala su da sniženje energetskog unosa usporava proces starenja i produljuje životni vijek. Smanjenje energetskog unosa u ljudi uzrokuje slične adaptacijske metaboličke procese koji se opažaju na pokusnim životinjama (miševima, majmunima): smanjuju se metabolički, hormonski, upalni rizični čimbenici za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, a moguće i malignih bolesti. Ipak, na pitanje može li ograničenje unosa kalorija produljiti životni vijek ili produljiti očekivano trajanje života u osoba normalne tjelesne mase, za sada se ne može odgovoriti. No umjerenost u jelu i piću u poodmakloj životnoj dobi zasigurno je dobar ulog u zdravlje i dug život.
Autor: prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, portal vitamini.hr
Foto: Shutterstock
