Zanima vas što ćemo jesti u 2022. godini? Nutricionistica kaže da je ovo 7 ključnih trendova

Doček, nova, kava

Očekivano, prehrambeni trendovi koje nam je nametnula pandemijska 2020. godina zadržali su se i tijekom 2021. godine.

Godinu koja nam je na izmaku promatrali smo kao spasonosnu, koja će nas riješiti „novog normalnog“, međutim, to se nažalost nije dogodilo. Možda smo se samo malo bolje prilagodili novom načinu života.

1. Hrana iz dostave

Iako se navika kuhanja kod kuće povećala tijekom pandemijske 2020. godine, barem kada je riječ o prvom lockdownu, istodobno se povećala i učestalost konzumacije hrane iz dostave. Servisi dostave hrane doživjeli su neslućeni uzlet, posebice tijekom 2020 i 2021. godine. Dostava hrane iz restorana, slastičarni, pekarnica i trgovina postala je sastavni dio svakodnevice, a zasigurno će se nastaviti i u 2022. godini. Osim dostave gotovih obroka, zaživjela je i dostava domaćih poljoprivrednih proizvoda u naše domove. Ne samo to, svjedočili smo i inovativnoj ideji „najma“ poljoprivrednog zemljišta kojim se pretplaćujete na voće i povrća s vašeg komadića zemlje, a možete ga obrađivati samostalno ili to netko radi za vas. Trendovi izvan granica Lijepe naše ukazuju i na pojavu robota u dostavi i pripremi hrane i narudžbi što jamči veću automatizaciju, pa možda i nas čekaju takve inovacije u budućnosti.

Manja mobilnost izvan granica države vjerojatno nam je nametnula više putovanja unutar granica i okretanje domaćim gastronomskim ikonama, tradicionalnoj, autohtonoj i lokalno uzgojenoj hrani. To je jedan od trendova koji predstavlja dobru stranu pandemije, jer potiče održivost, smanjenje ugljičnog otiska, te okretanje lokalnoj i sezonskoj hrani.

Kada je riječ o restoranskoj ponudi, nerijetko se restorani odlučuju na smanjenje ponude, odnosno ponudu jela koja više podsjeća na bistro, zbog očiglednog razloga pandemijske neizvjesnosti. Osim toga, pojavljuju se i tzv. „ghost – restorani“ koji ne poslužuju i ne prodaju hranu u vlastitom prostoru, nego se sva hrana dostavlja putem dostavnih servisa. Taj moment neki su pametno iskoristili i u brendingu, postavivši prefiks „invisible“ u naziv pekarnice. Ipak, čini se da ovaj trend neće biti rezerviran samo za boutique priče i inovativne trendsetere, budući da globalni prehrambeni divovi planiraju otvaranje velikog broja takvih virtualnih prodajnih mjesta namijenjenih isključivo dostavi.

Američka udruga za srce nakon 15 godina izdaje nove smjernice za prehranu - ovo su ključne

2. „Plant based“

Unatrag nekoliko godina kontinuirano se predviđa porast konzumacije prehrane temeljene na biljnoj osnovi. Iz godine u godinu postajalo je sve jasnije kako predviđanja postaju istinita. Broj fleksitarijanaca ili osoba koje meso i životinjske proizvode konzumiraju tek povremeno, raste iz godine u godinu, posebice među pripadnicima mlađih generacija. I vodeći znanstvenici svijeta uvjereni su da temelj prehrane budućnosti moraju biti biljni izvori. Danas je posve jasno da je „plant based“ postao mainstream. Naše vodeće prehrambene kompanije na tržište su plasirale napitke na bazi zobi ili druge biljne napitke, a sve je više zamjena za meso na biljnoj bazi poput burgera na bazi proteina graška, leće, slanutka ili drugih biljnih izvora proteina. Okus i tekstura ovih proizvoda sve su dotjeraniji, a naglasak se sve više stavlja i na nutritivnu kvalitetu, prirodne aditive i razvoj cijele palete proizvoda na biljnoj osnovi.

3. Meso iz laboratorija

Ako su biljni burgeri obilježili 2020. i 2021. godinu, čini se da bi meso uzgojeno u laboratoriju moglo obilježiti 2022. godinu, barem u razvijenijim zemljama svijeta. Naime, udruživanje kompanija koje se bave proizvodnjom sirovina i hranjivih podloga za uzgoj stanica u laboratoriju omogućit će smanjenje cijene proizvodnje i povećati dostupnost proizvoda od „lažnog mesa“. Konkretno, radi se o stanicama koje se uzgajaju u laboratoriju, bez uzgoja životinja i trošenja prirodnih resursa karakterističnih za stočarstvo.

4. Reformulacije prehrambenih proizvoda

Smanjenje udjela soli, šećera, zasićenih i trans masti u prehrambenim proizvodima zadatak je koji prehrambena industrija ispunjava kroz dugogodišnje strateške planove koji se donose na globalnoj i nacionalnoj razini. Iako je taj proces spor i trom, ipak je kontinuiran i donosi promjene koje su nam neophodne kako bismo smanjili unos tih „kritičnih“ nutrijenata na razini populacije. Odabir namirnica bez dodanog šećera i s manjim udjelom soli odlika je nove, osviještene publike mahom potrošača mlađe dobi i trend je koji će zasigurno opstati i raširiti se u budućnosti.

5. „Spašavanje“ korisnih nusproizvoda

Spašeni ječam, ulje sjemenki grožđa te brojni drugi nusproizvodi u proizvodi hrane i pića imaju šansu za „drugi život“ ako se adekvatno iskoriste. Ovaj trend polagano, ali sigurno raste i u skladu je s imperativom održivosti i smanjenja otpada koji predstavljaju mantru modernog vremena. Osim toga, na sceni se pojavljuju i neke nove žitarice poput rođakinje pšenice koju nazivamo kernza, koja plijeni pažnju poljoprivrednika, znanstvenika, chefova i poslovnjaka. Naime, ova žitarica pušta korijenje i do 10 metara ispod zemlje i uspješno pohranjuje ugljikov dioksid iz atmosfere. Osim povećanog prinosa i ekološke dobrobiti, ova žitarica ima i zanimljiv, orašast okus, a koristi se kao cjelovita žitarica ili u obliku brojnih prerađevina i brašna.

6. Nove namirnice u našoj prehrani

Brašna i tjestenina od različitih mahunarki, biljni namazi, napitci na bazi zelenog čaja (matcha prah) i kurkume (zlatno mlijeko) te brojne druge donedavno egzotične namirnice polako postaju svakodnevica velikog broja osoba. Naglasak na kvalitetnim izvorima proteina iznjedrio je posebnu kategoriju proizvoda koji su usmjereni ne samo na sportaše, nego i na brojne populacijske skupine kojima je potreban nešto viši unos proteina. Proteinski snackovi u nadolazećoj će godini zasigurno dobiti više prostora na policama, i kada je riječ o biljnim, ali i životinjskim izvorima. Razne sjemenke, orašasti plodovi, priprema „prekonoćnih“ kaša s biljnim napitcima ili fermentiranim mliječnim proizvodima, priprema domaće granole, farinate, „proteinskih“ palačinki i brojnih drugih zanimljivih izvedbi jela koji nam dolaze iz drugih etničkih kuhinja lako se uklapaju u raznolikost kuhinje našeg podneblja. Jer priprema hrane ne smije biti dosadna, u kuhinji i prehrambenim trendovima uvijek vlada dinamika!

7. Dodaci prehrani za jačanje imuniteta

Na kraju, ali ne namjanje važno, sigurno je da će trendovi usmjereni na hranu i dodatke prehrani namijenjene jačanju imunosnog sustava i dalje vladati nutricionističkom scenom. Uzlet će zasigurno doživjeti i razni prehrambeni proizvodi i pića obogaćena sastojcima za jačanje obrambenih sposobnosti organizma, a mnogi će se više okretati sezonskim nutritivno vrijednim namirnicama poput citrusa, nara, kiselog kupusa, raznovrsnog sezonskog povrća kao i jaja, ribe, mesa, fermentiranih mliječnih proizvoda te biljnih izvora proteina koji su iznimno važni za pravilnu funkciju imuniteta. Nadalje, strategija primjene imunomodulatornih nutrijenata poput vitamina D, C, cinka, selena, vitamina B kompleksa te probiotika i odabranih biljnih ekstraka može biti korisna u jačanju imunosnog sustava i kad je riječ o aktualnoj pandemiji, uz ostale propisane epidemiološke i zdravstvene mjere zaštite.

Ako planirate mršavljenje, detoks ili se želite osjećati bolje, slijedite jednostavne korake stručnjaka

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!