Dok su se nekada meso i mlijeko smatrali osnovom zdrave prehrane, novi Kanadski vodič za prehranu u potpunosti ih je marginalizirao. Što o tome kažu stručnjaci za prehranu i kako bi doista trebao izgledati zdrav tanjur?
Razgovarali smo s Bojanom Stojnićem, magistrom nutricionizma i autorom portala nutricionizam.hr.
Nove smjernice prehrane: koliko je mesa i mlijeka dopušteno jesti?
Što mislite o novim smjernicama, s posebnim naglaskom na promjenu koja se odnosi na konzumiranje mesa i mliječnih proizvoda za koje se kaže da nemaju osobit značaj u prehrani čovjeka?
U svakom slučaju pozdravljam ovo pojednostavljenje prehrambenih preporuka. Prikaz u obliku tanjura puno je intuitivniji od onoga u obliku piramide. I sam ga koristim u svojem radu.
Iznimno mi je drago vidjeti i naglasak na važnost socijalne i psihološke komponente prehrane u održanju zdravlja. Slažem se da meso i mlijeko nisu esencijalni dio ljudske prehrane. Drugim riječima, moguće je postići zdravu prehranu i bez njih. No, istu je lakše postići njihovim uključivanjem.
I dok smatram da generalno jedemo nepotrebno visoke količine mesa, to ne znači da je poželjno u potpunosti ga izbaciti. Životinjski i biljni proteini nisu jednako vrijedni, a namirnice koje su izvor prvih pružaju nam određene minerale i vitamine koje u biljnoj hrani nedostaju.
Zagorska zlevka je tradicionalno jelo za svaku prigodu, a mi imamo odličan recept
Kako bi prema vašem mišljenju trebao izgledati zdrav tanjur?
Treba imati na umu da je zdrav tanjur, praktičnosti radi, pojednostavljen prikaz cjelokupne prehrane na jednom tanjuru. U tom kontekstu, u potpunosti se slažem s njim. No, ako želimo nešto preciznije preporuke, tanjur je limitiran pa bih mu dodao šalicu mliječnih proizvoda te bih izdvojio voće i orašaste plodove, dodajući ih u zdjelicu pokraj.
U posljednje vrijeme mlijeko se često spominje u negativnom kontekstu, i to ne samo zbog problema s laktozom, pa smo mogli čuti kako spušta pH vrijednost, a također se spominje kako su Skandinavci narod koji konzumira najviše mlijeka po glavi stanovnika, ali imaju i najveću stopu oboljelih od osteoporoze. Zašto je prema vašem mišljenju mlijeko došlo na “loš glas” i ima li za to osnove? Nekako mi se čini da je postao svojevrstan trend ne piti kravlje mlijeko, pa raste popularnost njegovih zamjena, bademovog, zobenog i sl.
Što se zdravlja kosti Skandinavaca tiče, uzmite u obzir da su oni slabo izloženi suncu, što smanjuje sintezu vitamina D, koji ima značajnu ulogu u održavanju zdravlja kosti. Kalcij nikako nije jedini, pa možda niti najvažniji faktor u zdravlju kostiju, no to ne znači da nam nije potreban. Mlijeko ne snižava pH, jer da to čini, svi koji su ikad pili mlijeko, sada bi bili mrtvi. Naime, tijelo održava pH vrijednost krvi u vrlo uskim granicama i tek mali odmak od toga završava fatalno.
Dobro ste primijetili da je izbjegavanje mlijeka trend, a ne utemeljeno ponašanje. Vjerujem da je na zlu glasu prvenstveno zbog iskrivljenog vjerovanja pojedinaca da su ljudi jedina životinja koja pije mlijeko drugih sisavaca. Prije svega, to nije istina, jer ima sisavaca koji piju mlijeko drugih, a bilo bi ih i više kad bi im njihova fizionomija i razina razvoja mozga to dopuštali.
Ne treba zaboraviti da smo mi ljudi jedina životinja u 99% stvari koje radimo. Ne postoji opravdani razlog za izbjegavanje mlijeka, ako nemate alergiju na njega (nije isto što i intolerancija na laktozu), ako vam se okus ne sviđa ili ako nemate etičke razloge zašto ga odbijate piti.
Prve šparoge, mišanca i divlja blitva stigle na tržnice… Iskoristite ovo superzdravo bilje
U kojoj bi mjeri meso i mlijeko trebali biti zastupljeni u prehrani čovjeka?
Preporučam svakodnevnu konzumaciju mliječnih proizvoda u manjoj do umjerenoj količini, što može i ne mora uključivati mlijeko u užem smislu. Što se mesa tiče, ograničio bih konzumaciju na četiri dana u tjednu, iako će preporuka varirati ovisno o individualnim ciljevima i preferencijama.
Pravila krono prehrane koje treba slijediti ako želite otopiti masne naslage
D. Petrov/magazin Ordinacija.hr
Fotot: Shutterstock
