Proljeće i ljeto pravo su vrijeme za poboljšanje prehrambenih navika, a najveća i najvažnija promjena koju možete odmah uvesti u svoju prehranu su zdrave i domaće sezonske namirnice.
Osim što je jeftinija, sezonska hrana ukusnija je i hranjivija od hrane koju konzumiramo van sezone, jer dozrijeva u svom prirodnom okruženju i prati prirodni tijek sazrijevanja biljaka te do našeg stola dolazi u trenutku maksimalne zrelosti s najvišom koncentracijom hranjivih tvari.
Jeste li se ikada zapitali zašto baš proljeće i ljeto obiluju žutim, narančastim i crvenim voćem i povrćem? Povrće i voće imaju točno određeno razdoblje dozrijevanja, a to je upravo u onom trenutku u kojemu je to ljudskom tijelu najpotrebnije s obzirom na izmjenu godišnjih doba. Na nama je samo da pratimo prirodu.
U hladnim zimskim mjesecima dio energije koji se u organizmu stvara metaboličkim
procesima troši se za regulaciju tjelesne temperature s ciljem zagrijavanje organizma. Dani su kraći i tmurniji, a naš organizam žudi za jačom hranom s više masti i ugljikohidrata, pa tako zimsku trpezu čine grah, sarma, kiselo zelje, repa sa suhim mesom, zimnica, sušeno voće, blagdanski kolači…
Meso, jaja, gljive, riba… Neke se namirnice ne smiju prati prije kuhanja
Nerijetko smo tjelesno manje aktivni, a jedemo i više nego nam je potrebno što rezultira stvaranjem masnih naslaga.
Dolaskom proljeća i sunčanih dana, naš organizam vapi za hranom bogatom vitaminima i mineralnim tvarima kako bi se što prije probudilo iz zimskog sna. Često je prisutan i tzv. proljetni umor, pa nam lagana, svježa i nutritivno bogata hrana može pomoći da se pokrenemo.
Dakle, sezona zimnice i uskladištenog povrća i voća je već iza nas. Iako su nam glavnom dostupni tijekom cijele godine, vrijeme je da kiseli kupus, kiselu repu, ciklu, paprike, krastavce, kuhane rajčice, džemove, pekmeze i kompote, zaboravimo do jeseni. Neka vaši obroci budu pripravljeni od što više svježih sezonskih namirnica i što šareniji – što je u vašoj prehrani više boja, veća je vjerojatnost da ćete hranom unijeti sve potrebne vitamine, mineralne tvari, ali i prehrambena vlakna i fitokemikalije, poput raznih pigmenata, koje Vaš organizam treba za normalno fukncioniranje i obranu od štetnih
tvari i utjecaja.
Zbog sve većeg izlaganja sunčevom zračenju, u koži nastaju oštećenja djelovanjem UV zračenja. Da bi se ta oštećenja prevenirala ili popravila, potrebni su nam antioksidansi poput beta karotena, likopena i vitamina C koje ćemo pronaći upravo u sezonskim namirnicama. Zbog povećanog znojenja tijelo gubi vodu i eletkrolite, a po receptu prirode baš u to vrijeme dozrijevaju plodovi bogati vodom (krastavci, lubenica, dinja) i kalijem (rajčica, tikvice, špinat, marelica, jagode).
U ovim toplim mjesecima preporučuje se hrana koja rashlađuje, poput jagoda, lubenice, dinje te povrće, kao što su tikvice, rajčica, paprika.
Poželjno je usredotočiti se i na lagano, lisnato povrće. Od zelenila na tanjuru bi se svakako trebala naći blitva, špinat, razne salate, a od začina svježi peršin, celer, bosiljak i kadulja.
Uz svježe povrće i voće, ne zaboravite u prehranu uvrstiti cjelovite žitarice poput ječma, prosa, kus-kusa, bulgura, basmati riže, amaranta, kvinoje, koje su idealne za pripremu osvježavajućih salata. Kao izvor bjelančevina birajte ribu, nemasno meso, fermentirane mliječne proizvode, ali grahorice poput crvene leće, boba, slanutka, koji se u kombinaciji s maslinovim uljem i začinskom biljem u tren oka mogu pretvoriti u slasne namaze.
Foto: Shutterstock
