Kad god stare fotografije Osijeka “iskoče” negdje na internetu, uvijek se iznova nametne isti zaključak, jasan kao dan: građani su 80-ih godina bili daleko vitkiji.
Zakotrljaju se potom žustre rasprave jer suvremeni život nas itekako tjera da se zamislimo, pa i zabrinemo. U Hrvatskoj je 65 posto odraslih osoba preteško ili pretilo, prema podatcima iz 2019. godine. Najizraženiji je taj problem kod osoba u dobi od 65 do 74 godine, gdje ih je 79 posto preteško ili pretilo, pa smo, uz Maltežane, najdeblji u Europi. Nismo slučajno spomenuli Osijek. U gradu na Dravi razvijena je, naime, jedinstvena škola mršavljenja: POST – Program osječkog smanjivanja težine. Temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama o debljini, ali i na razlozima neuspješnosti brojnih dijeta. Svojevrsna je to obuka, organizirana u jednotjednim sastancima tijekom pet mjeseci, a za to vrijeme polaznici usvajaju nova znanja, navike, vještine, odnosno sve što je potrebno “za ozdravljenje od pretilosti”. Nastao je 2019. godine kao plod razgovora trojice specijalista obiteljske medicine – Dražena Gorjanskog, Marija Ćurkovića i Ivona Matića.
Prehrana bolja od trbušnjaka: Evo koliko morate izbaciti da bi dnevno unijeli 500 kalorija manje
Nema zabranjenih namirnica
POST mnoge zbunjuje jer u programu nema ni zabrana ni moranja, nijedna namirnica nije zabranjena, a ne postoji ni obveza vježbanja. Iako mu to nisu najvažnije uporišne točke, čini se da su prilično važne našim polaznicima. Mnogi navode da je upravo odsustvo bilo kakvih zabrana, kao i nepostojanje obveze vježbanja, ključno pri njihovu odabiru POST-a, počinje dr. Dražen Gorjanski.
“Temeljno je polazište POST-a da je debljina bolest prouzročena poremećajem sustava za održavanje normalne težine, tzv. homeostaznog sustava za težinu. Ako je zdrav, taj sustav sukladno količini pojedene hrane i njezinoj kalorijskoj vrijednosti pravilno izmjenjuje osjećaje gladi i sitosti kako bi nas održavao u zdravom rasponu težine. Iako kod ljudi to nije presudno, u prirodi je debljina često pogubna. Primjerice, počne li trka s lavovima, zebre ili antilope koje su preteške neće imati izglede za preživljavanje. Dakle, želimo li pacijente izliječiti od pretilosti, to će biti tek kada se ponovno uspostavi normalan rad sustava za održavanje težine”, objašnjava ovaj osječki liječnik po čemu je taj program novina u pristupu mršavljenju.
Sljedeća je važna novina uvođenje normalnog rada probavnog sustava.
Naime, neki su naši sustavi, primjerice srčano-žilni ili dišni, građeni za neprestan, cjeloživotni rad. Srce i pluća rade bez prestanka od našeg rođenja do smrti. Nasuprot tome, mišićno-koštani, živčani i probavni sustav građeni su tek za povremeni rad nakon kojeg mora slijediti odmor. Ne možemo trčati godinama, biti budni mjesecima ili jesti bez prestanka. Ti sustavi mogu jedino raditi na načelu rad – odmor, jer sve drugo dovest će do bolesti, ističe. Za probavni je sustav najbolje jesti u okviru osam sati, a 16 sati odmarati. Budemo li jeli tako, osigurat ćemo najbolje uvjete za našu probavu.
“Jednako je važno znati da je debljina bolest uzrokovana nizom činitelja: lošim i nezdravim namirnicama s previše kalorija, pijenjem zaslađenih pića, jedenjem brze hrane, jedenjem zbog utjehe, nezadovoljstva, nemogućnosti nošenja sa stresom i nizom drugih razloga. Često je debljina uzrokovana s više činitelja koji se kod svake osobe nalaze u različitim omjerima i različite su jakosti. Želimo li ljude izliječiti od debljine, moramo ih osposobiti za uspješno svladavanje svega što pridonosi njihovoj pretilosti. U tom smo smislu program obogatili predavanjem medicinskih tema iz navedenih područja, jednako kao i vještinama nošenja sa stresom, odnosno kompulzivnim ili emocionalnim prejedanjima jer su upravo to činitelji koji su prisutni kod najvećeg broja polaznika”, navodi.
Kako je moguće smršavjeti bez vježbanja?
“Vježbanje je iznimno korisno. Ono smanjuje stres, čini nas sretnijima, poletnijima, optimističnijima i društvenijima. Nažalost, vježbanje ne pridonosi mršavljenju. Rađen je niz istraživanja koja su nedvojbeno pokazala da je vježbanje neučinkovito u gubitku kilograma. Možda si to možemo približiti usporedbom s antibioticima koji su iznimno korisni lijekovi i mogu nam spasiti život ako je naša bolest uzrokovana bakterijama. No ako su uzročnici virusi, a sjetimo se pri tome COVID-19, ni najbolji antibiotik ne pomaže. Slično je i s vježbanjem: unatoč brojnim koristima za naše zdravlje, vježbanje nam neće osobito pomoći u mršavljenju”, tvrdi dr. Gorjanski.
Prehrana pa vježbanje
Iako nedostatak kretanja može pridonijeti pretilosti, dodaje, debljamo se prvenstveno zbog loše i nezdrave hrane, odnosno kolača, keksa, slatkiša, zaslađenih pića, hrenovki, parizera, hamburgera, peciva, pizza… a tek u manjoj mjeri zbog nedostatka vježbanja.
– Sumo-borci vježbaju 6 do 8 sati dnevno pa ipak teže između 200 do 250 kilograma. Vježbati svaki dan dva sata samo da biste održali liniju prilično je neobična zamisao. Nema životinja koje moraju vježbati da bi bile zdrave težine; nismo primijetili zebre, antilope, lavove ili tigrove koji svakodnevno treniraju. Bušmani, Maasai, Aboridžini ili bilo koji drugi narodi koji žive prirodnim životom nemaju fitness centre i ne treniraju redovito da bi bili zdravi – uspoređuje on.
Koliko je pak takav pristup bez zabrana i bez moranja učinkovit?
Radimo već tri godine i možemo sa sigurnošću reći da je POST iznimno učinkovit. Iako ne postoji jedinstven sustav procjene učinkovitosti programa mršavljenja, najčešće se u tu svrhu koristi postotak broja polaznika koji su smršavjeli 10 posto ili više. Prema tom pokazatelju POST, sa svojih 68,3 posto polaznika koji tijekom pet mjeseci smršave 10 posto ili više svoje početne težine, nadmašuje sve postojeće programe. Za usporedbu, u programu Rosemary Conley 10 posto svoje težine “skine” 46 posto polaznika, u Atkinsovoj dijeti 45 posto, Weight Watchers 36 posto i u programu Slim-Fast 21 posto polaznika, prikazuje Gorjanski.
Najveći broj polaznika POST-a smršavi između tri i četiri kilograma mjesečno, odnosno između 15 i 20 kilograma tijekom osnovnog, petomjesečnog tečaja. Ima onih koji postižu i bolje rezultate: u osnovnom je programu najveći gubitak bio 45,8 kilograma. Najveći ukupni gubitak imao je jedan muškarac koji je nakon 11,5 mjeseci smršavio 71,2 kilograma.
Kao i mnogi drugi projekti, reći će naš sugovornik, i POST je počeo u podrumu: prvi je tečaj održan u podrumskoj predavaonici Doma zdravlja u Osijeku 2019. godine. Na poticaj Vladimira Mađarevića, direktora Sokol centra, preselili su se 2020. u Gimnastičko društvo Osijek Žito. Danas POST vode dr. Dražen Gorjanski, Matea Cikoja, magistra kineziologije, i Josipa Ištaković Marijanović, bacc. med. lab. diag.
Udžbenikom protiv predrasuda
Od ove godine POST ima i svoj udžbenik.
Možemo se pohvaliti da smo jedan od rijetkih programa koji ima i svoj udžbenik. Naime, tijekom predavanja uočili smo kako naši polaznici ne samo da nemaju dovoljno znanja o zdravlju, debljanju i mršavljenju, nego imaju niz predrasuda i pogrešnih stavova, što nije ni čudno jer je medijski prostor mršavljenja uvelike zagađen netočnim informacijama, poluinformacijama i neistinama. Svjesni da tijekom predavanja ne možemo prenijeti sve potrebno znanje, kolega Ćurković i ja napisali smo knjigu, svojevrsni priručnik kako bi polaznici lakše slijedili program. Više o knjizi čitatelji mogu naći na stranici postosijek.eu, iznosi on.
Kada govorimo o dobrobitima mršavljenja, literatura navodi niz tjelesnih i psihičkih dobrobiti, osobito ako se izgubi 15 ili više kilograma. Dr. Gorjanski kaže i da je POST iznimno učinkovit u liječenju dijabetesa tipa 2, hipertenzije, noćne apneje te nesanice.
“Većina polaznika ozdravi od navedenih bolesti i trajno se oslobađa terapija koje su prije toga trajale godinama”, naglašava.
POST mogu polaziti “svi koji odluče ozdraviti od pretilosti”.
“Nažalost, nemamo program za djecu, no naši polaznici obično stečeno znanje prenose na cijelu obitelj pa tako i njihova djeca usvajaju niz korisnih i zdravih navika koje ih čuvaju od pretilosti”, zaključuje.
Pokušavate smršaviti? Od gubitka tjelesne mase, važnija je samo jedna stvar
Razgovarala: Suzana Lepan-Štefančić
Foto: Pixsell, Shutterstock
