Pokušavate smršaviti? Od gubitka tjelesne mase, važnija je samo jedna stvar

trbuh, dijeta,

Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je debljinu jednim od najvećih globalnih, kroničnih, zdravstvenih problema u odraslih.

Suvremeni način života s dominantno sjedilačkim aktivnostima te široka dostupnost rafinirane hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih ugljikohidrata, najviše utječe na epidemiju debljine. Debljina je postala i jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti, koji pogađa ne samo odrasle, već i djecu i adolescente. Prema podacima Eurostata Hrvatska, od svih zemalja Europske unije, ima najveću prevalenciju prekomjerne tjelesne težine i/ili pretilosti, što predstavlja i značajne čimbenike rizika za pojavu više vodećih kroničnih nezaraznih bolesti od kojih umire većina stanovništva.

Uzroci debljine su multifaktorni, a obuhvaćaju: genetiku, emocionalna i ponašajna obilježja, čimbenike okruženja, stil života (prehrambene navike, tjelesna aktivnost), obiteljski profil, endokrinološka obilježja. Upravo zbog ozbiljnosti i kompleksnosti ovog javnozdravstvenog problema, pristup nužno mora počivati na smjernicama i načelima koje propisuje struka. To je iznimno važno, ne samo na javnozdravstvenoj razini, nego i u individualnom radu s pretilim osobama.

Svaki tretman pretilosti ili prekomjerne tjelesne težine mora obuhvatiti navedene uzročne čimbenike. Osobama s  pretilošću ne bi se trebao naglo uspostavljati novi prehrambeni obrazac. U promjene treba kretati postupno, tako da se poštuju ukusi i afiniteti pojedinca i određena razina slobode pri izboru jela. Važno je i poticanje razvoja kreativnosti u smjeru izbora i kombiniranja poželjnih namirnica.

U tome je najvažnije usvajanje korisnih znanja i vještina za kreiranje personaliziranog jelovnika s manje kalorija, a s poželjnijim utjecajem na zdravlje. Što su ciljevi realističniji to će uspjeh biti dugotrajniji. Redukcijska prehrana podrazumijeva unos smanjenog broja kalorija u odnosu na uobičajene preporučene energetske vrijednosti, uz unos energije iz izvora bjelančevina od 10 do 20%, unos energije iz izvora ugljikohidrata od 50 do 55%, s povećanim unosom vlakana i unosom energije iz izvora masti na dnevnoj razini <30%.

Promjene u prehrambenim navikama i gladovanje dovode do metaboličkih promjena koje za cilj imaju održavanje homeostaze glukoze i očuvanje proteina. Hormoni inzulin i glukagon najvažniji su regulatori energetskog metabolizma. Gladovanje može biti kratkotrajno i dugotrajno. Nakon nekoliko tjedana gladovanja (dugotrajno gladovanje), ketonska tijela postaju najvažniji energetski izvor. Nakon što se iscrpe zalihe triglicerida, jedini preostali izvor energije su proteini. Ubrzana razgradnja proteina može ugroziti kardiovaskularno zdravlje, kao i rad jetre i bubrega.

Količina gubitka tjelesne mase znatno se razlikuje među pojedincima, ovisno o biološkim i psihosocijalnim čimbenicima, a ne samo o individualnom naporu. Postizanje maksimalnog gubitka tjelesne mase u najkraćem mogućem roku nije ključ uspješnog liječenja. Sugerira se između 5 i 10% gubitka tjelesne mase za postizanje značajne zdravstvene koristi i smanjenje komorbiditeta.

Smanjenje opsega smatra se još važnijim od samog gubitka tjelesne mase jer je povezano sa smanjenjem visceralne masti i kardiometaboličkih rizika.

Ukupna razina tjelesne aktivnosti i tjelesnog vježbanja ima važnu ulogu u prevenciji, ali i u liječenju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, upravo zato što pomaže u postizanju energetske ravnoteže u organizmu. Programiranje tjelovježbe trebalo bi se bazirati na postavljanju ostvarivih ciljeva, poglavito onih koji se odnose na primjeren sadržaj i intenzitet aktivnosti, jednako kao što treba voditi računa i o njenoj učestalosti i trajanju. Pretilim osobama, kao i osobama s prekomjernom tjelesnom težinom preporučuje se umjereni intenzitet aktivnosti s naglaskom kako bi osobe koje nisu dugo vježbale trebalo postupno uvoditi u program vježbanja jer većina pretilih osoba nema zadovoljavajući stupanj tjelesne spremnosti.

Prije uključivanja u tjelesno vježbanje pretilih osoba, koje u pravilu imaju nisku kardiorespiratornu sposobnost te često i pridružene kronične bolesti, potreban je oprez i evaluacija zdravstvenog stanja. Upravo iz tog razloga pretilim osobama preporučuje se umjereni intenzitet aktivnosti koji, za razliku od visokog intenziteta, nosi manji rizik od kardiovaskularnog i cerebrovaskularnog incidenta, jednako kao i manji rizik od ozljeđivanja. S druge strane, prilikom redovitog aerobnog vježbanja nižim intenzitetom oksidacija masnog tkiva je veća, u slučaju jednake količine potrošene energije, nego kod vježbanja visokim intenzitetom.

Uvođenje novih navika potrebno je kombinirati s drugim terapijama (psihološkim, farmakološkim, kirurškim), kako bismo postigli pozitivne ishode povezane sa zdravljem.

Pretjerani psihofizički zahtjevi i prilagodbe koje se ne uvode postupno i uz koje se ne uvažavaju osobnost, psihološka obilježja i životne okolnosti i okruženje pacijenta teško mogu dovesti do dugoročnih rezultata, a potencijalno mogu imati i štetan učinak na zdravlje.

Pretilost, kao vrlo ozbiljan zdravstveni problem, nužno je liječiti prema propisanim smjernicama uz vođenje procesa liječenja od strane stručnjaka: liječnika, kineziologa, nutricionista, psihologa/psihoterapeuta te uz praćenje u razdoblju od 1,5 do 2 godine nakon postignutog, racionalno propisanog cilja.

U Savjetovalište NZJZ-a Dr. Andrija Štampar možete se naručiti svakim radnim danom od 8 do 9 i od 12 do 14 sati pozivom na brojeve 01 4696 168 i 01 4696 191 ili na adresu e-pošte: preventivna.medicina@stampar.hr.

Pripremili: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, KBT terapeut, voditeljica Službe, Sanja Jelušić, mag. nutricionizma i Hrvoje Radašević, prof. kineziologije, Služba za javno zdravstvo, NZJZ Dr. Andrija Štampar

Zašto vam se čini da jedete malo, a ne mršavite? Nutricionistica otkriva u čemu je problem

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!