Od bolje probave do zdravlja srca i kostiju, šljive sadrže niz nutrijenata koji mogu imati pozitivan učinak na organizam.
Osim što nas veseli u knedlama, kolačima, pekmezima i kompotima, šljiva je i vrijedan izvor vitamina, minerala, vlakana i drugih korisnih nutrijenata. Ovo koštuničavo voće može biti odličan dodatak jelovniku, a posebno je ukusno kada se jede svježe i sirovo.
Šljiva pripada rodu Prunus iz porodice Rosaceae, kao i marelica, breskva, višnja, trešnja i badem. Poznato je više od 2000 vrsta i sorti koje se razlikuju po izgledu stabla te veličini, obliku i boji plodova. Najraširenije su šljive okruglog i ovalnog oblika, a među bojama prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte.
Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina), koje se uzgajaju zbog svojih ukusnih plodova. U Hrvatskoj je među najraširenijim sortama Bistrica, koja dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.
Bogatstvo vitamina, minerala i antioksidansa
Šljive su bogate vitaminima C, K, E i B6, kao i folnom kiselinom i niacinom. Posebno se ističe vitamin C, koji ima snažno antioksidativno djelovanje, sudjeluje u normalnom radu imunološkog sustava te pridonosi zdravlju kože, mišića, kostiju, tetiva, zuba i desni. Također poboljšava apsorpciju željeza.
Od minerala šljive sadrže kalij, bakar, magnezij, željezo i bor, a sadrže i različite polifenolne spojeve, uključujući lutein, kriptoksantin i zeaksantin, kojima se pripisuju antioksidativna i protuupalna svojstva.
Šljiva je također dobar izvor prehrambenih vlakana, a sadrži i sorbitol te izatin – spojeve koji mogu pridonijeti pravilnom funkcioniranju probavnog sustava. Zahvaljujući kombinaciji različitih nutrijenata, šljiva može imati niz pozitivnih učinaka na zdravlje.

1. Pomaže probavi i protiv zatvora
Jedna od najpoznatijih dobrobiti šljiva povezana je s probavom. Prehrambena vlakna potiču pravilan rad probavnog sustava, dok sorbitol i izatin mogu pomoći kod problema sa zatvorom. Posebno su poznate suhe šljive, odnosno kompot od suhih šljiva, kao tradicionalni način pomoći kod zatvora. Suhe šljive također sadrže veću količinu antioksidansa od svježih plodova.
2. Može pomoći u regulaciji krvnog tlaka i očuvanju srca
Šljive su dobar izvor kalija, minerala koji ima važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i srčanih otkucaja. Osim kalija, zdravlju srca može pridonijeti i vitamin C. Istraživanja su pokazala povezanost konzumacije voća i povrća bogatog ovim vitaminom sa smanjenim rizikom od bolesti srca i moždanog udara.
3. Podržava imunološki sustav
Vitamin C jedan je od važnih nutrijenata koje šljive sadrže. Osim antioksidativnog djelovanja, vitamin C pridonosi normalnom funkcioniranju imunološkog sustava te pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
4. Može pridonijeti kontroli razine šećera u krvi
Šljive imaju relativno nizak glikemijski indeks, a topiva vlakna mogu usporiti prolazak hrane kroz želudac i oslobađanje glukoze u krv nakon obroka. Topiva vlakna također mogu povećati osjećaj sitosti, što može biti korisno u kontroli prehrane i tjelesne težine.
5. Može biti saveznik pri održavanju zdrave tjelesne težine
Šljive sadrže malo kalorija i ne sadrže zasićene masti. U 100 grama svježih šljiva nalazi se oko 45 do 46 kalorija. Osim toga, vlakna pridonose osjećaju sitosti, zbog čega šljive mogu biti praktičan izbor za međuobrok ili dio uravnoteženog obroka kada želimo kontrolirati unos hrane.
6. Čuva zdravlje kostiju
Šljive sadrže flavonoide i fenolne spojeve koji mogu pridonijeti očuvanju koštane mase. U njima se nalazi i bor, mineral koji sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva i gustoće kostiju. Istraživanja su pokazala da redovita konzumacija šljiva može pridonijeti općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.
7. Dobra je za kožu
Šljive sadrže vitamin E, beta-karoten i druge antioksidativne spojeve koji pomažu u zaštiti stanica od slobodnih radikala. Antioksidansi i spojevi s protuupalnim djelovanjem mogu pridonijeti očuvanju elastičnosti kože, dok se vitamin C povezuje i s normalnim stvaranjem kolagena, važnog za kožu.

Kako odabrati i čuvati šljive?
Ako kupujete zrele šljive, birajte plodove koji su na dodir blago mekani, bogate boje i zdrave kožice. Izbjegavajte one koji su izrazito mekani, naborani, oštećeni ili pokazuju druge znakove propadanja.
Možete kupiti i nešto manje zrele plodove ako ih želite čuvati dulje. Ostavite ih u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi kako bi dozreli, no vrlo nezrele šljive možda neće razviti najbolji okus i teksturu. Zrele šljive najbolje je čuvati u hladnjaku, gdje mogu potrajati nekoliko dana.
Najbolje ih je jesti svježe i sirove, no mogu se koristiti i za pripremu kompota, pekmeza te brojnih slatkih i slanih jela. Suhe šljive također su vrijedan način da ovo ukusno voće uključite u prehranu.
Šljiva je zato mnogo više od sastojka za omiljene kolače i okruglice – zahvaljujući vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima može biti ukusan i jednostavan dio raznolike prehrane.
(Ordinacija.hr)




