Visoke koncentracije peludi mogu pogoršati simptome astme, a kašalj, pritisak u prsima, zviždanje i otežano disanje znakovi su koje ne treba ignorirati.
Kihanje, curenje nosa, svrbež očiju i neprestano šmrcanje mnogima su dobro poznati znakovi koji najavljuju sezonu ambrozije. No kada se uz njih pojave kašalj koji ne prestaje, pritisak u prsima, zviždanje pri disanju ili osjećaj da vam nedostaje zraka, problem više nije samo u nosu i očima. Pelud ambrozije može zahvatiti i donje dišne putove te posebno teško pogoditi osobe koje već imaju astmu. U vrijeme visokih koncentracija peluda simptomi se mogu znatno pogoršati, pa je važno prepoznati kada “sezonska alergija” postaje razlog za liječnički pregled.
– Kod alergičara najprije se i najčešće javljaju simptomi gornjih dišnih putova, dok su kod astmatičara izraženiji simptomi donjih dišnih putova, poput otežanog disanja, osjećaja nedostatka zraka ili nemogućnosti potpunog udaha te pritiska u prsnom košu praćenog zviždanjem pri disanju – objašnjava dr. sc. Ivan Štefanac, dr. med., specijalist pulmolog i predsjednik Liječničke udruge Osijek – LUOS.
Ne reagiraju svi jednako
A hoće li sezona ambrozije kod nekih proći uz blaže tegobe, a kod drugih biti praćena izraženijim simptomima, ovisi o nizu čimbenika.
– Riječ je prije svega o individualnoj reakciji organizma, pri čemu važnu ulogu ima imunitet pojedinca. Na pojavu alergija, osim genetske komponente i stresa, sve više utječu i prehrana, klimatski i toksikološki čimbenici – ističe dr. Štefanac. Dodaje i kako nisu svi pacijenti alergični na iste inhalacijske alergene – dok će kod nekih reakciju izazvati pelud korova ili trava, drugi mogu biti osjetljivi i na grinje, kućnu prašinu, dlaku životinja ili različite vrste peludi drveća.
Posljednjih godina, ističe prof. prim. dr. sc. Asja Stipić Marković, specijalistica interne medicine, subspecijalistica alergologije i kliničke imunologije te pulmologije iz Specijalne bolnice za plućne bolesti Zagreb, raste broj osoba koje tijekom sezone ambrozije razvijaju alergijske tegobe.
@vecernjilist Sesona ambrozije je u punom neki: Doktor savjetuje na koje simptome paziti! 🤧 #alergija #zdravlje #lijecnik #vecernjilist #fyp ♬ izvorni zvuk – Večernji list
Iako se alergijske bolesti najčešće javljaju u mlađoj dobi, njihova se pojava ne može isključiti ni kasnije u životu, osobito pri povećanoj izloženosti većim količinama alergena.
– Alergijska se bolest može javiti i kod osoba starije životne dobi ako imaju nasljednu predispoziciju – objašnjava dr. Stipić Marković.
Od alergije do astme
Kod dijela osoba alergijska reakcija tijekom sezone ambrozije ne ostaje ograničena na nos i oči, upozorava Štefanac, pa sezonske simptome koji se mijenjaju ili postaju intenzivniji ne treba promatrati odvojeno od astme.
– Prema svjetskim istraživanjima, između 20 i 30 posto pacijenata koji imaju alergije i nosne polipe u nekoj fazi života može razviti astmu, odnosno imaju povećanu predispoziciju za njezin razvoj – navodi dr. Štefanac. Kod osoba koje već boluju od astme, visoke koncentracije peludi mogu dodatno opteretiti dišne putove te potaknuti pogoršanje simptoma.
– Polen ambrozije, odnosno njegove visoke koncentracije u zraku, mogu pogoršati zdravlje pacijenta, izazvati egzacerbaciju astme i dovesti do astmatskog napada – upozorava dr. Štefanac.
Pogoršanje se može očitovati otežanim disanjem, kašljem praćenim zviždanjem, pritiskom ili boli u prsima, a tegobe se mogu javiti i noću te buditi pacijenta iz sna. Zato pojačavanje simptoma tijekom sezone ambrozije ne bi trebalo pripisati samo “jačoj alergiji”.
Važno je reagirati na vrijeme
Kod sumnje na alergiju potrebno je javiti se liječniku obiteljske medicine, koji pacijenta može uputiti na daljnju obradu. U obradi se mogu napraviti kožni prick testovi na najčešće inhalacijske alergene te krvne pretrage kojima se određuju ukupni i specifični IgE te broj eozinofila. Kod sumnje na astmu važnu ulogu imaju testovi plućne funkcije.
– Spirometrija kao zlatni standard daje podatke o tome postoji li opstrukcija dišnih putova, dok FeNO test može govoriti u prilog astmi i imati važnu ulogu u praćenju bolesnika te procjeni mogućeg pogoršanja bolesti – objašnjava dr. Štefanac.
Kada se alergija potvrdi, liječenje se prilagođava jačini simptoma, a terapija može uključivati lijekove namijenjene suzbijanju simptoma u nosu, očima i donjim dišnim putovima.
– Riječ je o lokalnoj terapiji koja je vrlo učinkovita i nema sistemskih nuspojava – objašnjava dr. Stipić Marković.
Kod blažih simptoma često su dovoljni antihistaminici, dok se, ako se njima bolest ne može dovoljno dobro kontrolirati, mogu uvesti kortikosteroidi.
– Strah od lokalno primijenjenih kortikosteroida nije opravdan. Pri pravilnoj primjeni mogu se koristiti bez značajnih nuspojava, dok je veći oprez potreban kod njihove sistemske primjene. Kortikosteroidi se sistemski daju u vrlo teškim situacijama, kada su ugroženi zdravlje ili život pacijenta – ističe dr. Stipić Marković.
Liječenje koje djeluje na uzrok
Kod pacijenata s jakim simptomima koji se ne mogu kontrolirati lijekovima postoji i mogućnost alergenske imunoterapije. Riječ je o liječenju pri kojem se alergičnu osobu postupno izlaže uzročnom alergenu kako bi imunosni sustav razvio toleranciju.
– To je zapravo jedini način liječenja koji djeluje na sam uzrok alergijske bolesti. Nakon provedene alergenske imunoterapije osoba može i godinama biti bez simptoma – objašnjava dr. Stipić Marković.
Alergenska imunoterapija češće se preporučuje i djeci, kod koje se nastoji spriječiti pogoršanje alergijske bolesti i razvoj novih alergija. U dječjoj dobi imunosni je sustav osobito pogodan za usmjeravanje alergijskog odgovora prema zdravoj reakciji.
(Ida Balog)
