Kod male djece gubitak tekućine može nastupiti brzo. Stručnjaci objašnjavaju kako pravilno nadoknaditi tekućinu i kada ne čekati.
Većina djece koja imaju proljev i povraćanje oporavi se uz kućnu njegu. Najveći rizik kod ovih simptoma nije sama infekcija, već gubitak tekućine i elektrolita koji može dovesti do dehidracije. Zato je najvažnije djetetu ponuditi dovoljno tekućine i postupno vratiti prehranu kada ponovno može zadržati uneseno.
Kod izraženog povraćanja liječnik može procijeniti treba li primijeniti lijek protiv mučnine i povraćanja, poput ondansetrona, osobito ako dijete zbog povraćanja ne može unositi dovoljno tekućine.
Što učiniti kada dijete ima proljev ili povraća?
Ako dijete često povraća ili ima proljev uzrokovan virusnom infekcijom želuca i crijeva (gastroenteritisom), važno je:
- ponuditi mu dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija ili nadoknadila već izgubljena tekućina
- nastaviti s hranjenjem kada dijete može zadržati tekućinu
- ne davati antibiotike bez preporuke liječnika jer su želučane infekcije kod djece najčešće uzrokovane virusima, na koje antibiotici ne djeluju
- izbjegavati lijekove protiv proljeva namijenjene odraslima, osobito kod male djece
- u određenim slučajevima razgovarati s pedijatrom o primjeni ondansetrona, lijeka koji može smanjiti povraćanje i pomoći u sprječavanju dehidracije
Zašto su važni tekućina i elektroliti?
Povraćanje i proljev dovode do gubitka vode i važnih minerala, odnosno elektrolita, zbog čega je nadoknada tekućine ključni dio oporavka.
Mnogi roditelji posežu za voćnim sokovima ili sportskim napitcima, no oni nisu najbolji izbor za djecu s proljevom i povraćanjem. Takvi napici često sadrže puno šećera, a premalo natrija, što može dodatno pogoršati simptome. Posebno se to odnosi na neke voćne sokove, poput soka od jabuke.
Oralna rehidracijska otopina najbolji je izbor
Kod akutnog gastroenteritisa standard u nadoknadi tekućine je oralna rehidracijska otopina (ORS), koju preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Ove otopine sadrže idealan omjer šećera i elektrolita koji pomaže tijelu da bolje apsorbira tekućinu.
Ako dijete često povraća, nije dobro odjednom ponuditi veliku količinu tekućine jer to može potaknuti novo povraćanje. Umjesto toga, preporučuje se davati male količine – primjerice jednu čajnu žličicu tekućine odjednom.
Za mjerenje količine može se koristiti:
- štrcaljka
- kapaljka za lijekove
- mala žličica
Količinu treba postupno povećavati kada dijete počne zadržavati tekućinu.
Dobro je započeti s oko 5 ml (jedna čajna žličica) do 15 ml (jedna jušna žlica) tekućine svakih pet minuta tijekom prvog sata. Ako se povraćanje smanji i dijete dobro podnosi unos, količina se može povećati.
Nekoj djeci mogu pomoći i mali gutljaji napitaka poput kole zbog sadržaja fosforne kiseline koja može ublažiti osjećaj mučnine, a blagotvoran učinak kod nekih osoba može imati i čaj od đumbira.
Ako dijete odbija piti tekućinu, lizalica napravljena od oralne rehidracijske otopine može biti prihvatljiva alternativa koja pomaže u sprječavanju dehidracije.
Koliko tekućine dijete treba popiti?
Količina potrebne tekućine ovisi o tome koliko je dijete dehidrirano.
Ako nema znakova dehidracije
Djeca koja nemaju znakove dehidracije trebala bi nakon svake epizode povraćanja ili proljeva dobiti:
- oko 60 do 120 ml oralne rehidracijske otopine ako imaju manje od približno 10 kilograma
- oko 120 do 240 ml ako imaju više od približno 10 kilograma
Čak i ako se djetetu daje samo 15 ml tekućine svakih pet do deset minuta, količina se može brzo povećati.
Kod blage do umjerene dehidracije
Znakovi blage do umjerene dehidracije mogu uključivati:
- smanjeno mokrenje
- suha usta
- manje suza nego inače
- gubitak 3 do 9 posto tjelesne težine
U tom slučaju djetetu se tijekom nekoliko sati daje veća količina oralne rehidracijske otopine – okvirno 25 do 50 ml po kilogramu tjelesne težine tijekom dva do četiri sata. Nakon svake nove epizode povraćanja ili proljeva potrebno je dodatno nadoknaditi izgubljenu tekućinu.
Teška dehidracija zahtijeva hitnu pomoć
Teška dehidracija može se prepoznati po simptomima kao što su:
- gubitak više od 9 posto tjelesne težine
- ubrzan rad srca
- duboko ili ubrzano disanje
- izrazito suha usta
- jako upale oči
- izostanak suza
- vrlo malo mokrenja
- hladne ruke i noge ili mrljasta koža
Takvo stanje zahtijeva hitan pregled liječnika i često nadoknadu tekućine putem infuzije. Kada se stanje poboljša, dijete se može prebaciti na oralnu rehidraciju.
Bljuckanje ili povraćanje – kako ih razlikovati?
Kod beba i male djece roditelji često nisu sigurni radi li se o običnom bljuckanju ili povraćanju. Glavna razlika je u načinu na koji sadržaj izlazi iz probavnog sustava.
Bljuckanje se obično događa bez većeg napora – mlijeko ili sadržaj želuca jednostavno se vrati u usta, često uz podrigivanje, i lagano iscuri van.
Povraćanje je drugačije jer uključuje snažno izbacivanje sadržaja iz želuca. Sadržaj se može izbaciti pod pritiskom, a ponekad može imati i neugodan miris.
Povremeno bljuckanje kod beba vrlo je često i u većini slučajeva nije razlog za zabrinutost. Međutim, učestalo ili snažno povraćanje, osobito ako je praćeno drugim simptomima poput slabijeg uzimanja hrane, gubitka na težini ili znakova dehidracije, zahtijeva razgovor s pedijatrom.
Treba li mijenjati prehranu kada dijete ima proljev?
Dugo se djeci s probavnim tegobama preporučivala takozvana BRAT dijeta koja uključuje banane, rižu, kašu od jabuke i tost. Iako se ove namirnice često smatraju laganima za želudac, mnogi pedijatri danas više ne preporučuju strogo pridržavanje BRAT dijete jer ne osigurava dovoljno hranjivih tvari potrebnih za oporavak djeteta.
Ipak, neke od tih namirnica mogu se uključiti u prehranu tijekom oporavka jer mogu pomoći u smirivanju probavnih tegoba.
Tijekom bolesti mnoga djeca sama biraju jednostavne namirnice poput vode, krekera ili lagane hrane. Ako dijete želi jesti i može zadržati hranu, obično je u redu ponuditi mu manje obroke i pustiti ga da jede prema apetitu.
Ako dijete ima samo nekoliko epizoda proljeva ili povremeno povraća, preporučuje se:
- nastaviti s dojenjem ili hranjenjem adaptiranim mlijekom
- ne razrjeđivati adaptirano mlijeko dodatnom količinom vode
- izbjegavati mliječne proizvode nekoliko dana ako pogoršavaju simptome
- izbjegavati napitke s velikom količinom dodanog šećera, poput voćnih sokova, zaslađenih napitaka i gaziranih pića
Kada se dijete počne osjećati bolje, može se postupno vratiti uobičajenoj prehrani koja odgovara njegovoj dobi.
Kada se javiti pedijatru?
Većina slučajeva gastroenteritisa može se liječiti kod kuće uz pravilnu nadoknadu tekućine i praćenje simptoma. Ipak, potrebno je javiti se pedijatru ako dijete:
- je mlađe od šest mjeseci
- odbija piti oralnu rehidracijsku otopinu ili drugu odgovarajuću tekućinu
- nastavlja često povraćati i ne uspijeva zadržati tekućinu
- ima znakove ozbiljne dehidracije
- ima visoku temperaturu
- djeluje neuobičajeno pospano, bezvoljno ili izrazito razdražljivo
- ima krv u stolici
- stanje mu se pogoršava
- roditelji ne mogu osigurati odgovarajuću skrb kod kuće
Kada se zabrinuti zbog proljeva kod bebe?
Kod beba je važno znati da je stolica prirodno mekša i češća nego kod starije djece, osobito kod dojene djece. Proljev se javlja kada dođe do naglog povećanja broja stolica ili kada stolica postane neuobičajeno vodenasta.
Općenito, tri ili više vodenastih stolica dnevno mogu se smatrati proljevom. Kod beba je proljev posebno važan jer se one mogu brzo dehidrirati. Roditelji trebaju obratiti pažnju na znakove kao što su:
- manje mokrih pelena nego inače
- tamnija mokraća
- izrazito suha usta
- izostanak suza tijekom plača
Pedijatra treba kontaktirati ako beba:
- pokazuje znakove dehidracije
- ima krvavu stolicu
- povraća tri ili više puta
- ima 10 ili više vodenastih stolica unutar 24 sata
- ima temperaturu višu od 38 °C ako je mlađa od 12 tjedana
- ima vrlo visoku temperaturu (oko 40 °C) kod starije dojenčadi
Liječnika treba kontaktirati i ako proljev traje dulje od dva tjedna ili ako se rijetke, kašaste stolice često ponavljaju.
(Ordinacija.hr)
