Ako vam je TikTok prepun videa o ledenim kupkama, crvenim svjetlosnim maskama i hrpi suplemenata, vjerojatno ste se susreli s ‘healthmaxxingom’. Ovaj trend optimizacije svakog aspekta života do krajnjih granica, stručnjaci upozoravaju, često vodi u opsesiju i ozbiljne mentalne probleme.
U digitalnom dobu, ideja samopoboljšanja dobila je novi, ekstreman oblik. “Maxxing”, sleng koji znači maksimizirati nešto do krajnjih granica, spojio se s kulturom wellnessa i stvorio “healthmaxxing” – pokret koji zagovara da se u svaku slobodnu minutu ugura što više zdravih navika. Od preciznog brojanja unosa proteina (“proteinmaxxing”) do opsesivne optimizacije sna (“sleepmaxxing”), cilj je jasan: postići idealnu verziju sebe. Trend, populariziran na TikToku, posebno je privukao mlađe generacije bombardirane savršenim slikama, što stvara pritisak da se i zdravlje dovede do nedostižne razine. Iako su temeljne navike poput vježbanja korisne, problem nastaje kada potraga za zdravljem postane iscrpljujuća utrka. Stručnjaci upozoravaju da se wellness pretvara u natjecanje u kojem se neprestano osjećate kao da ne radite dovoljno, što umjesto smanjenja stresa, počinje ga stvarati.
Iza samopoboljšanja skrivaju se problemi mentalnog zdravlja
Najrašireniji i najproblematičniji ogranak je “looksmaxxing”, praksa maksimiziranja fizičkog izgleda. Potekao iz muških internetskih zajednica, ovaj se trend proširio na mainstream. Dok “softmaxxing” podrazumijeva razumne promjene poput bolje njege kože, “hardmaxxing” zalazi u opasnu zonu, uključujući ekstremne dijete i uznemirujuće prakse poput “bonesmashinga” – namjernog udaranja kostiju lica čekićem za “muževniju” čeljust. Ovi postupci, znanstveno neutemeljeni, mogu uzrokovati trajna oštećenja. Iza fasade samopoboljšanja često se skrivaju ozbiljni problemi mentalnog zdravlja, ponajviše tjelesna dismorfija i poremećaji u prehrani kod mladih muškaraca. Stručnjaci povlače paralele s “pro-ana” zajednicama koje su ciljale djevojke 2000-ih, no “looksmaxxing” se vješto maskira u pokret za samopomoć.
Unutar tih online zajednica vlada okrutna logika koju sociolozi nazivaju “hegemonijskim muškim pogledom”. Korisnici objavljuju svoje fotografije tražeći procjenu, no umjesto podrške, izloženi su brutalnim kritikama
Problem dodatno komplicira što se poremećaji u prehrani kod muškaraca često manifestiraju drugačije – umjesto opsesije mršavošću, fokus je na postizanju idealnog omjera mišića i masti, zbog čega se teže prepoznaju. Unutar tih online zajednica vlada okrutna logika koju sociolozi nazivaju “hegemonijskim muškim pogledom”. Korisnici objavljuju svoje fotografije tražeći procjenu, no umjesto podrške, izloženi su brutalnim kritikama. Njihova se tijela i lica seciraju do najsitnijih detalja, a svako odstupanje od uskog, nedostižnog ideala muške ljepote, poznatog kao “Chad”, smatra se potpunim neuspjehom.
U tom začaranom krugu, muškarci koji su i sami bili žrtve kritika često postaju oni koji najžešće kritiziraju druge, održavajući ciklus očaja. Ironično, potraga za savršenstvom postaje zamka jer je savršenstvo nedostižan cilj
Ova toksična atmosfera dovodi do fenomena “muške demoralizacije”, gdje se pojedincima poručuje da su njihovi životi bezvrijedni zbog izgleda i da im je jedina nada u ekstremnim kirurškim zahvatima. Članovi se međusobno ocjenjuju na skalama “objektivne” privlačnosti, a oni s niskim ocjenama nazivaju se “podljudima” čiji su životi “gotovi”. U najgorim slučajevima, potiče ih se na samoubojstvo. U tom začaranom krugu, muškarci koji su i sami bili žrtve kritika često postaju oni koji najžešće kritiziraju druge, održavajući ciklus očaja. Ironično, potraga za savršenstvom postaje zamka jer je savršenstvo nedostižan cilj, a pritisak da se to postigne, umjesto boljeg života, vodi u izgaranje i tjeskobu. ( Ordinacija.hr )
