Istraživanje provedeno na više od 5000 osoba starijih od 80 godina pokazalo je da bi tjelesna masa mogla imati važnu ulogu u vjerojatnosti doživljavanja stote godine.
Ljudi danas žive dulje nego ikada prije, a znanstvenici procjenjuju da bi do 2050. godine gotovo pola milijarde populacije moglo biti starije od 80 godina. Pritom se sve više istražuje koliko prehrana utječe na dugovječnost i koje bi namirnice mogle pomoći da stariju dob dočekamo u što boljem zdravstvenom stanju. Iako su brojne studije povezale prehranu bogatu cjelovitim biljnim namirnicama i zdravim mastima s boljim zdravstvenim ishodima, pitanje konzumacije mesa i dalje izaziva rasprave.
Novo istraživanje iz Kine dodatno je zakompliciralo tu temu, pokazavši da su žene starije od 80 godina koje su jele meso imale veću vjerojatnost doživjeti stotu od vegetarijanki. Međutim, rezultati zahtijevaju oprezno tumačenje. Kako piše Science Alert, istraživači su analizirali podatke više od 5000 osoba starijih od 80 godina, uspoređujući 1459 stogodišnjaka s 3744 osobe koje nisu doživjele stotu. Podaci su prikupljeni u sklopu kineskog longitudinalnog istraživanja zdravog starenja, a u analizi su sudjelovali znanstvenici sa sveučilišta Fudan, kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti te sveučilišta Jiao Tong u Šangaju.
Tjelesna masa mogla bi biti ključan čimbenik
Rezultati su pokazali da je povezanost između konzumacije mesa i dugovječnosti bila izraženija kod žena nego kod muškaraca. Kod muškaraca nije utvrđena značajna povezanost između vegetarijanske prehrane i vjerojatnosti doživljavanja stote godine. Ipak, ključan detalj istraživanja jest tjelesna masa. Povezanost između konzumacije mesa i veće vjerojatnosti doživljavanja stote godine zabilježena je ponajprije kod osoba s pothranjenošću. U toj je skupini svakodnevna konzumacija mesa bila povezana s 44 posto većom vjerojatnošću doživljavanja stote godine u usporedbi s vegetarijanskom prehranom. Takva povezanost nije zabilježena kod osoba normalne tjelesne mase ili onih s prekomjernom tjelesnom masom.
Osim toga, vegetarijanci koji su jeli ribu, mliječne proizvode ili jaja imali su sličnu vjerojatnost doživljavanja stote godine kao i osobe koje su konzumirale meso. To upućuje na važnost dovoljnog unosa energije i esencijalnih hranjivih tvari u dubokoj starosti. Autori istraživanja smatraju da bi tjelesna masa mogla biti jedan od čimbenika koji objašnjavaju razlike u dugovječnosti. Starije osobe češće imaju problema s pothranjenošću, a u toj životnoj dobi održavanje mišićne mase i odgovarajućeg nutritivnog statusa može biti posebno važno. Znanstvenici pritom podsjećaju na takozvani paradoks pretilosti, odnosno nalaze prema kojima se kod starijih osoba veća tjelesna masa ponekad povezuje s povoljnijim zdravstvenim ishodima nego kod mlađih.
Ipak, istraživanje ne dokazuje da konzumacija mesa produljuje život. Riječ je o povezanosti, a ne o dokazu uzroka i posljedice. Istraživači nisu pratili sve promjene u prehrambenim navikama tijekom života, nego su analizirali prehranu sudionika u starijoj dobi. Na njihove prehrambene izbore mogli su utjecati i drugi čimbenici, uključujući zdravstveno stanje i poteškoće sa žvakanjem pojedinih namirnica.
Koja je prehrana najbolja za dug i zdrav život?
Dosadašnja istraživanja također nisu dala konačan odgovor na pitanje koja je prehrana najbolja za dugovječnost. Neke studije povezuju vegetarijansku prehranu s većim rizikom od prijeloma, što se dijelom objašnjava mogućim nedovoljnim unosom kalcija i proteina, dok druga istraživanja upućuju na moguće prednosti umjerenijeg unosa proteina u određenim životnim razdobljima. Koliko je proteina optimalno za zdravo starenje i dalje je predmet znanstvenih rasprava.
S druge strane, vegetarijanska i pretežno biljna prehrana povezuju se s manjim rizikom od nekih kroničnih bolesti, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes tipa 2 i pretilost. Pritom je važno razlikovati vrste mesa: prerađeno meso i crveno meso često se povezuju s nepovoljnijim zdravstvenim ishodima, zbog čega se preporučuje njihova umjerena konzumacija. Autori kineskog istraživanja zaključuju da je za zdravo starenje važna uravnotežena prehrana koja uključuje namirnice biljnog i životinjskog podrijetla. Ističu i potrebu za dodatnim istraživanjima usmjerenima na osobe u vrlo dubokoj starosti kako bi se mogle oblikovati preciznije prehrambene preporuke.
(Katja Knežević)
