Tinea nigra je rijetka, površinska gljivična infekcija koja uzrokuje tamne mrlje, najčešće na dlanovima i tabanima. Iako izgledom može izazvati zabrinutost zbog sličnosti s melanomom, riječ je o bezopasnom stanju koje se jednostavno i uspješno liječi.
Pojava smeđe ili crne mrlje na dlanu ili tabanu koja polako raste kod mnogih izaziva strah od melanoma. Ta zabrinjavajuća sličnost čini rijetku gljivičnu infekciju, poznatu kao Tinea nigra, velikim dijagnostičkim izazovom. No, za razliku od raka kože, Tinea nigra je bezopasna infekcija koja zahvaća samo površinski sloj. Lezija je obično ravna, nepravilnog oblika s jasno definiranim, tamnijim rubovima te ne uzrokuje bol, svrbež ni ljuštenje kože. Zbog asimptomatske prirode, osoba je može imati godinama. Zanimljivo je da mrlja na rukama može mijenjati boju tijekom dana, postajući tamnija ujutro i svjetlija navečer, što se povezuje s dnevnim aktivnostima.
Uzročnik je gljivica
Uzročnik je gljivica Hortaea werneckii, koja uspijeva u toplim i vlažnim tropskim te suptropskim krajevima. U Europi je iznimno rijetka i javlja se uglavnom kod putnika povratnika. Gljivica se nalazi u tlu, kompostu, kanalizaciji i na trulom drvu, a posebno voli okruženja s visokim udjelom soli. Do zaraze dolazi kontaktom kada mikroorganizam uđe u tijelo kroz, čak i najmanju, posjekotinu na koži. Razdoblje inkubacije je dugo, od dva tjedna do čak 18 mjeseci, zbog čega pacijenti rijetko mogu povezati pojavu mrlje s nekim konkretnim događajem ili boravkom u rizičnom okruženju.
Dermatolog uzima površinski struganje kože, a mikroskopskom analizom uzorka brzo potvrđuje prisutnost gljivica. U dijagnostici sve više pomaže i dermoskopija
Rijetkost ove infekcije predstavlja velik dijagnostički problem. Podaci pokazuju da je dermatolozi ispravno prepoznaju u samo 44 posto slučajeva, a liječnici opće prakse u svega 2,6 posto. Ta neprepoznatljivost, uz veliku sličnost s madežima ili akralnim melanomom, često dovodi do nepotrebne tjeskobe i invazivnih postupaka poput biopsije. Srećom, dijagnostički postupak je zapravo vrlo jednostavan i bezbolan. Dermatolog uzima površinski struganje kože, a mikroskopskom analizom uzorka brzo potvrđuje prisutnost gljivica. U dijagnostici sve više pomaže i dermoskopija, koja značajno povećava točnost prepoznavanja.
Terapija se provodi lokalnom primjenom antifungalnih krema s ketokonazolom, koje se nanose jednom do dva puta dnevno. Infekcija se obično u potpunosti povuče unutar dva do četiri tjedna dosljedne primjene.
Nakon točne dijagnoze, liječenje je brzo i učinkovito. Terapija se provodi lokalnom primjenom antifungalnih krema s ketokonazolom, koje se nanose jednom do dva puta dnevno. Infekcija se obično u potpunosti povuče unutar dva do četiri tjedna dosljedne primjene. Koriste se i keratolička sredstva, poput salicilne kiseline, za uklanjanje pigmentiranog sloja. Ponekad dermatolog može prije terapije lagano ostrugati zahvaćenu površinu radi veće učinkovitosti. Iako je spontano izlječenje moguće ali rijetko, posjet liječniku je nužan. Prevencija je usmjerena na izbjegavanje kontakta s kontaminiranim tlom, no ključna poruka je da panici nema mjesta – potrebna je samo stručna dijagnoza i potvrda. ( Ordinacija.hr )
