Redovita tjelesna aktivnost ne jača samo mišiće i srce – može poboljšati cirkulaciju, učinkovitost disanja i pomoći osobama s određenim plućnim bolestima.
Pluća svakodnevno imaju jedan od najvažnijih zadataka u organizmu – osiguravaju tijelu kisik potreban za normalno funkcioniranje. Kada su pluća zdrava, taj proces odvija se učinkovitije, no na njihovo zdravlje ne utječu samo pušenje, onečišćenje zraka ili infekcije. Važnu ulogu ima i redovita tjelesna aktivnost.
Vježbanje može poboljšati disanje i cirkulaciju, ojačati mišiće koji sudjeluju u disanju te pridonijeti zdravlju srca i cijelog organizma. Kod osoba s određenim plućnim bolestima pravilno prilagođena tjelesna aktivnost može pomoći i u boljem podnošenju simptoma. Evo pet važnih načina na koje tjelovježba može koristiti zdravlju pluća.
1. Može poboljšati disanje
Tjelesna aktivnost može povećati kapacitet pluća, odnosno količinu kisika koju tijelo može iskoristiti, te pomoći plućima da rade učinkovitije. Tijekom vježbanja tijelu je potrebno više kisika pa srce i pluća moraju intenzivnije surađivati. Kako se organizam prilagođava većoj razini aktivnosti, mogu se poboljšati funkcija pluća i učinkovitost disanja.
2. Poboljšava cirkulaciju
Tijekom vježbanja mišićima je potrebno više krvi bogate kisikom. Organizam se na to prilagođava, među ostalim, stvaranjem novih krvnih žila koje omogućuju bolji protok krvi prema tkivima.
Tjelesna aktivnost također potiče stvaranje dušikovog oksida, koji opušta i širi krvne žile te omogućuje lakši protok krvi. Vježbanje pomaže i u regulaciji krvnog tlaka. Dugotrajno povišen tlak može oštetiti krvne žile, dok prenizak može smanjiti opskrbu organa kisikom.
3. Jača mišiće važne za disanje
Za disanje su ključni mišići koji omogućuju širenje i skupljanje prsnog koša, među kojima je najvažnija dijafragma – mišić koji odvaja prsnu od trbušne šupljine. Određene vježbe mogu ojačati mišiće vrata, prsnog koša i dijafragme. Aerobne aktivnosti i vježbe snage također potiču dišni sustav da učinkovitije dovodi kisik u krv i uklanja ugljikov dioksid.
4. Koristi cijelom organizmu, a time i plućima
Redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanih bolesti, pomaže u regulaciji šećera u krvi i pridonosi boljoj kontroli brojnih kroničnih bolesti. Zdravlje srca posebno je važno za pluća jer ta dva sustava usko surađuju u opskrbi organizma kisikom. Ako je srce oslabljeno, pluća mogu biti dodatno opterećena.
Tjelovježba je važan dio upravljanja bolestima poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Primjerice, nekontrolirani dijabetes može oštetiti krvne žile, uključujući one u plućima, pa je dobra kontrola šećera u krvi važna i za njihovo zdravlje.
5. Može pomoći osobama s plućnim bolestima
Osobama s plućnim bolestima, poput kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), astme ili raka pluća, redovita, pravilno prilagođena tjelesna aktivnost može donijeti brojne koristi.
Vježbanje može ojačati srce i pluća, poboljšati učinkovitost disanja i pomoći u smanjenju simptoma poput nedostatka zraka. Također pomaže tijelu da učinkovitije koristi kisik, što može smanjiti osjećaj umora, dok bolji protok krvi može pridonijeti smanjenju upale.
Ipak, osobe s plućnim bolestima trebale bi vrstu i intenzitet aktivnosti prilagoditi svom zdravstvenom stanju. Liječnik ili drugi član zdravstvenog tima može pomoći u izradi sigurnog programa vježbanja.
Koje aktivnosti odabrati za zdravlje pluća?
Aerobne aktivnosti, poput hodanja, trčanja i vožnje bicikla, kao i vježbe snage mogu pridonijeti zdravlju pluća i dišnog sustava. Među aktivnostima koje možete uključiti u svoju rutinu su:
- hodanje
- vožnja bicikla
- trčanje
- pilates
- vježbe s utezima
- vrtlarenje
- čišćenje kućanstva.
Ne morate odmah početi s intenzivnim treninzima – i svakodnevne aktivnosti koje povećavaju razinu kretanja mogu biti korisne. Američko udruženje za srce preporučuje odraslima najmanje 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta, uz vježbe snage najmanje dva dana u tjednu.
Kako sigurno vježbati ako imate problema s plućima?
Ako imate narušeno zdravlje pluća, s vježbanjem treba početi postupno i oprezno. Aktivnosti manjeg opterećenja, poput hodanja ili vožnje sobnog bicikla, mogu biti dobar izbor. Za sigurnije vježbanje:
- počnite polako i radite češće pauze
- obratite pozornost na to kako se osjećate dok povećavate intenzitet
- ako vježbate na otvorenom, provjerite kvalitetu zraka, temperaturu i vlažnost
- ako vanjski uvjeti mogu pogoršati simptome, vježbajte u zatvorenom prostoru, kod kuće, u teretani ili, primjerice, hodanjem u trgovačkom centru.
Tjelesna aktivnost ne može zamijeniti liječenje plućnih bolesti, ali može biti važan dio brige o zdravlju pluća i cijelog organizma. Ključ je u redovitosti te prilagodbi aktivnosti vlastitim mogućnostima i zdravstvenom stanju.
(Ordinacija.hr)
