Minimalno invazivni postupak poznat kao embolizacija genikularne arterije pokazuje obećavajuće rezultate u ublažavanju kronične boli uzrokovane osteoartritisom koljena. Velika njemačka studija potvrđuje njegovu sigurnost i učinkovitost, no stručnjaci upozoravaju da priča nije tako jednostavna.
Osteoartritis koljena, kronična i progresivna bolest koja pogađa stotine milijuna ljudi diljem svijeta, predstavlja jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Za mnoge pacijente, svakodnevni život obilježen je neprestanom boli i ograničenom pokretljivošću, a postojeće terapije, poput lijekova protiv bolova i injekcija, često nude samo privremeno olakšanje bez zaustavljanja napretka bolesti. Krajnja opcija najčešće je ugradnja endoproteze, odnosno potpuna zamjena koljena, što je velik i zahtjevan kirurški zahvat. No, nova istraživanja iz Njemačke, predvođena timom s prestižne Sveučilišne bolnice Charité u Berlinu, bacaju svjetlo na minimalno invazivnu alternativu koja bi mogla promijeniti pravila igre. Velika studija, koja je obuhvatila više od 300 pacijenata, pokazala je da embolizacija genikularne arterije (GAE) značajno smanjuje bol i poboljšava funkciju koljena. Pacijenti su izvijestili da se njihova prosječna ocjena boli na ljestvici od jedan do deset smanjila sa sedam na samo tri unutar godine dana nakon zahvata, što predstavlja dramatično poboljšanje kvalitete života.
Cilja se na temeljni uzrok boli
Sam postupak GAE cilja na temeljni uzrok boli kod osteoartritisa – kroničnu upalu u sinovijalnoj membrani, tankoj ovojnici koja oblaže zglob. Kod ove bolesti dolazi do stvaranja abnormalnih, novih krvnih žila koje potiču upalni proces. Tijekom zahvata, koji se izvodi u lokalnoj anesteziji, interventni radiolog kroz sićušni rez, obično na preponi, uvodi tanak kateter i pod rendgenskom kontrolom ga navodi do arterija koje opskrbljuju koljeno. Kroz kateter se zatim ubrizgavaju mikroskopske čestice koje blokiraju protok krvi u tim abnormalnim žilama. Prekidom opskrbe krvlju smanjuje se upala, što posljedično dovodi do ublažavanja boli i poboljšanja funkcije zgloba. Njemački istraživači ističu iznimnu sigurnost procedure; tehnički uspjeh postignut je u svim slučajevima, a jedine zabilježene nuspojave bile su blage i prolazne, poput privremene promjene boje kože na mjestu zahvata. Nije bilo teških komplikacija, što GAE čini privlačnom opcijom u usporedbi s rizicima koje nosi otvorena operacija.
Tijekom zahvata, koji se izvodi u lokalnoj anesteziji, interventni radiolog kroz sićušni rez, obično na preponi, uvodi tanak kateter i pod rendgenskom kontrolom ga navodi do arterija koje opskrbljuju koljeno. Kroz kateter se zatim ubrizgavaju mikroskopske čestice koje blokiraju protok krvi u tim abnormalnim žilama
Ovi rezultati otvaraju vrata novoj terapijskoj strategiji za veliku skupinu pacijenata koji se nalaze u svojevrsnom “terapijskom limbu”. Riječ je o osobama kojima konzervativne metode, poput fizikalne terapije ili injekcija kortikosteroida i hijaluronske kiseline, više ne pomažu, a istovremeno još nisu kandidati za ugradnju umjetnog koljena ili žele odgoditi operaciju zbog dobi, drugih zdravstvenih problema ili jednostavno straha od zahvata. Dr. Florian Fleckenstein, voditelj berlinske studije, naglašava kako bi GAE mogao postati ključna karika u liječenju, nudeći dugotrajno olakšanje i potencijalno odgađajući potrebu za invazivnijim kirurškim rješenjima. Uspješna primjena ovog postupka mogla bi, osim poboljšanja života pacijenata, donijeti i značajne uštede zdravstvenom sustavu smanjenjem broja skupih operacija zamjene koljena. Brz početak djelovanja i održivost rezultata tijekom praćenja od 12 mjeseci dodatno potvrđuju potencijal ove metode.
Stvarni učinak ili placebo?
Ipak, unatoč optimizmu koji dolazi iz njemačkih kliničkih centara, znanstvena zajednica ostaje oprezna. Slika postaje znatno složenija kada se pogledaju rezultati rigoroznijih, randomiziranih i placebo-kontroliranih ispitivanja, koja se smatraju zlatnim standardom u medicinskim istraživanjima. Jedna takva opsežna studija provedena u Nizozemskoj donijela je iznenađujući zaključak: nakon 12 mjeseci nije bilo statistički značajne razlike u smanjenju boli između pacijenata koji su primili pravi GAE zahvat i onih koji su prošli lažni, takozvani “sham” postupak. Obje skupine prijavile su značajno i gotovo identično poboljšanje simptoma. Ovaj nalaz snažno upućuje na to da bi velik dio opaženog poboljšanja mogao biti posljedica snažnog placebo efekta, fenomena gdje uvjerenje pacijenta u učinkovitost tretmana samo po sebi dovodi do stvarnog fiziološkog olakšanja. Poznato je da su invazivniji postupci skloni izazivanju jačeg placebo odgovora, što bi moglo objasniti zašto pacijenti osjećaju olakšanje neovisno o stvarnom mehanizmu embolizacije.
Buduća istraživanja morat će se usredotočiti na preciznije definiranje pacijenata koji bi mogli imati najviše koristi od ovog postupka te na daljnje razjašnjavanje mehanizma djelovanja kako bi se njegova stvarna vrijednost odvojila od moćnog, ali neuhvatljivog placebo učinka
Stoga, dok studije iz svakodnevne kliničke prakse, poput one iz Berlina, pružaju snažne dokaze da je GAE siguran i da pacijenti nakon njega doživljavaju stvarno i dugotrajno olakšanje, ključno pitanje ostaje neriješeno: koliki dio tog uspjeha pripada samoj tehnologiji, a koliki složenoj interakciji uma i tijela? Buduća istraživanja morat će se usredotočiti na preciznije definiranje pacijenata koji bi mogli imati najviše koristi od ovog postupka te na daljnje razjašnjavanje mehanizma djelovanja kako bi se njegova stvarna vrijednost odvojila od moćnog, ali neuhvatljivog placebo učinka. ( Ordinacija.hr )
