Nije važno samo koliko šalica kave pijemo, već i koliko kofeina unosimo, kada je pijemo i kako na nju reagira naš organizam.
Jedna šalica ujutro, druga za predah tijekom dana, a nerijetko i još jedna nakon ručka ili uz razgovor s prijateljima. Kava je za mnoge nezaobilazan dio svakodnevice, no njezina uloga odavno nadilazi naviku i trenutačni osjećaj razbuđenosti, a osim kofeina, u njezinu se sastavu nalaze polifenoli i drugi bioaktivni spojevi koji mogu imati različite učinke na naš organizam.
Godinama se kava promatrala gotovo isključivo kroz kofein i pitanje može li nam previše šalica naštetiti. Danas je slika znatno složenija. Istraživanja redovitu konzumaciju kave povezuju s nizom potencijalno povoljnih učinaka – od zdravlja jetre i bolje regulacije šećera u krvi do manjeg rizika od nekih neuroloških bolesti i određenih vrsta raka. Istodobno, previše kofeina kod nekih ljudi može izazvati nervozu, ubrzan rad srca, glavobolju ili probleme sa spavanjem.
No, kako ističe nutricionistica Ivana Barišić, mag. nutr., kavu ipak ne možemo promatrati samo po broju šalica.
– Kada procjenjujem nečiju naviku pijenja kave, ne gledam samo koliko šalica popije nego i kako ona na tu osobu djeluje. Važno je kako spava, kakva joj je probava i javlja li se nakon kave nemir, žgaravica ili lupanje srca. Zato ista količina kave za jednu osobu može biti sasvim prihvatljiva, dok drugoj može stvarati tegobe – objašnjava.
Stoga odgovor na pitanje “koliko kave je previše” nije tako jednostavan. Količina kofeina znatno se razlikuje ovisno o vrsti kave i načinu pripreme, pa mali espresso ne mora sadržavati više kofeina od velike šalice filter-kave.
Za zdravu odraslu osobu koja nije trudna, do 400 miligrama kofeina dnevno smatra se količinom koja općenito ne izaziva sigurnosnu zabrinutost, uz pojedinačne doze do 200 miligrama. To je, međutim, gornji okvir, a ne količina koju bi svatko trebao dosegnuti. Osjetljivijim osobama i manji unos može izazvati tegobe.
– Broj šalica pritom može zavarati. Primjerice, espresso od 60 mililitara sadrži oko 80 miligrama kofeina, dok ga u 200 mililitara filter-kave može biti oko 90 miligrama. Stvarne količine mogu znatno odstupati, ovisno o zrnu, količini kave i pripremi – upozorava Barišić.
No, u dnevni unos ne računa se samo kava jer kofein sadrže i čaj, matcha, energetski napitci te pojedini dodaci prehrani, pa je važno uzeti u obzir njihov ukupan unos.
Osim količine, važnu ulogu može imati i vrijeme u koje posežemo za šalicom. Kava nekima savršeno odgovara odmah nakon buđenja, dok kod drugih, osobito onih s osjetljivijim želucem, može izazvati nelagodu ako je popiju natašte.
– Moja je preporuka jutarnju kavu popiti nakon doručka, osobito ako osoba ima osjetljiv želudac. Kava potiče lučenje želučane kiseline, a kod nekih može izazvati ili pogoršati žgaravicu i probavne tegobe. Ako se smetnje javljaju i nakon obroka, treba prilagoditi količinu ili je izostaviti – kaže Barišić.
Pritom kava ne bi trebala zamijeniti prvi obrok, a pažnju treba obratiti i na ono što dodajemo u šalicu. Malo mlijeka nije problem, dok sa šećerom, sirupima i vrhnjem treba biti umjeren jer se kroz nekoliko takvih napitaka lako nakupi značajna količina šećera i energije. Posebnu pažnju vrijedi obratiti i na popodnevnu kavu. To što nakon nje možemo zaspati ne znači nužno da kofein nije utjecao na kvalitetu sna.
– Kao početnu preporuku savjetujem posljednju kavu osam do devet sati prije spavanja, a kod osjetljivijih osoba i ranije. Ako nam svako poslijepodne treba još jedna kava da bismo izdržali dan, vrijedi se pozabaviti i razlogom tog umora – upozorava Barišić.
No kava se danas ne promatra samo kao izvor kofeina. Istraživanja njezinu redovitu konzumaciju povezuju s manjim rizikom od šećerne bolesti tipa 2 i određenih bolesti jetre, a slične povezanosti bilježe se i kave bez kofeina. Također se istražuje i zbog mogućeg utjecaja na zdravlje srca i krvnih žila, kao i u kontekstu Parkinsonove bolesti te kognitivnog propadanja i demencije. Ipak, riječ je uglavnom o povezanostima, a ne dokazu da kava izravno sprječava bolesti. Za većinu zdravih odraslih osoba umjerena konzumacija može biti dio uravnotežene prehrane.
– Kavu zato ne treba promatrati ni kao nešto što je samo po sebi štetno ni kao napitak koji će nam donijeti zdravstvenu korist bez obzira na ostatak prehrane i životne navike. Ona može biti dio kvalitetne prehrane, ali važnije je gledati cjelokupan obrazac prehrane i svakodnevnih navika nego pojedinačnu namirnicu ili napitak – zaključuje Barišić.
(Ida Balog)
