Pod sloganom “Bezbrižni na suncu” – Hrvatska se pridružila obilježavanju Europskog dana borbe protiv melanoma. Riječ je o javno-preventivnom zdravstvenom projektu ranog otkrivanja melanoma i ostalih zloćudnih tumora kože.
prof. dr. sc. Mirna Šitum
Porazna statistika kaže kako se u našoj zemlji godišnje dijagnosticira oko 500 novooboljelih. No, osim sunčevih zraka, na kožu pogubno djeluje i ultraljubičasto zračenje u solariju. Hoće li i Hrvatska uskoro pokrenuti inicijativu za zabranu upotrebe “umjetnog sunca“ mlađima od 18? Odgovor na ovo i brojna druga pitanja smo potražili kod prof. dr. sc. Mirne Šitum, predsjednice Hrvatskog dermatovenerološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.
Provodi li se u našoj zemlji redovita i temeljita kontrola uređaja za umjetno sunčanje?
Moram priznati da u Hrvatskoj ne postoji kontrola tih uređaja, barem ne redovita. Osim toga, ne postoji njihova evidencija – dakle, mi ne znamo koliko ih uopće postoji. Imamo čak spoznaje da neke osobe imaju solarije u privatnim rukama, odnosno da im oni služe za osobnu upotrebu. Mogu reći kako u ovom području vlada potpuna neinformiranost i neosviještenost.
Na koji način upozoriti mlade djevojke na štetnost solarija?
Dovoljno je reći kako UVA zračenje uzrokuje dominantno starenje kože. Naime, možete primijetiti da dame, koje su često u solariju, izgledaju primarno atraktivnije, ali značajno starije od svojih vršnjakinja koje se libe izlagati suncu. Spomenuto fotostarenje neće naškoditi u smislu zdravlja, međutim, ljepota će zasigurno biti narušena. Ono što je najvažnije: današnje nam spoznaje govore da dugoročno izlaganje UVA spektru izaziva kancerogenezu.
Kad Vas pacijent pita koliko puta godišnje smije posjetiti solarij, što mu odgovarate?
Moram priznati da su tu Amerikanci nešto otvoreniji, pa kažu kako jedan ili dva posjeta solariju tjedno i nisu tako štetna. Međutim, ovaj odgovor treba uzeti s rezervom jer marketing, tržište i biznis ipak igraju značajnu ulogu, pa su i Amerikanci skloni kompromisima. Ja kao dermatoonkolog moram konstatirati da nikako ne preporučujem solarij. U niti jednoj okolnosti. Kumulativni učinak solarija je pogubniji od direktnog izlaganja na plaži koje bi trajalo tri mjeseca godišnje.
Hoćete li se zalagati
za zabranu upotrebe “umjetnog sunca” mlađima od 18?
Pri Ministarstvu
zdravstva postoji institucija koja se bavi kontrolom svih uređaja koji odašilju
ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Solariji spadaju u grupu neionizirajućeg
zračenja. Ja već nekoliko godina potičem te inspekcijske službe da se barem
konstatira stanje kako bismo znali koliko je tih solarija, kakvi su i koje
zrake koriste. Naime, imali smo situacija gdje su u solarijima bile ugrađene i
UVA i UVB zrake kako bi klijent što ranije potamnio. Jer od UVB zraka dobijete
ranu opekotinu koja za tri dana postane tamna koža, dok na UVA zrake morate dolaziti
dulje vremena jer sporije izazivaju očekivani učinak. Neki se solariji koriste
takvim kažnjivim djelima kako bi osigurali što bolji učinak na klijentu. Trebala bi postojati zakonska regulativa koja mlađima
od 18 ne bi dopuštala korištenje usluga solarija.
Mogu li sredstva za samotamnjenje biti alternativa odlascima u solarij?
Ja podržavam sredstva za samotamnjenje. Njihov rezultat na
koži je jednako atraktivan kao i onaj kod sunčanja, jedino što su nespretnija
za nanošenje i prije se ispiru. Međutim, ona nisu štetna, osim ako ste
preosjetljivi, pa alergijski reagirate na neku komponentu. S tim sredstvima
možete biti preplanuli cijelu godinu i ništa vam se neće dogoditi. Dakle, ne
treba vjerovati u priče koje tvrde da su ta sredstva kancerogena.
K. Ramić
