O najčešćim poremećajima zdravlja mentalne prirode, ulozi psihoterapije i psihoterapeuta u poboljšanju kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji te brisanju stigmi vezanih za psihičke poremećaje razgovarali smo s predsjednikom Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske, prim. dr. med. Jadranom Morovićem.
Na svjetskoj razini četvrtina populacije tijekom svog života oboli od bar jednog poremećaja psihičke prirode, dok se predviđa da će se do 2020. godine depresija popeti na zabrinjavajuće drugo mjesto vodećih bolesti. Prema broju dana provedenih na liječenju u bolnici, na prvom mjestu u hrvatskim bolnicama su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja. U svjetlu Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji obilježavamo na današnji dan, i ususret 2. međunarodnoj konferenciji Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske “Nijanse psihoterapije”, koja će se održati 19. i 20. listopada u Zagrebu, razgovarali smo s prim. dr. med. Jadranom Morovićem, psihijatrom-psihoterapeutom i voditeljem psihijatrijske i neurološke službe Doma zdravlja Zagreb – Centar.
Na današnji dan obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja. Čemu je posvećen ove godine?
prim. dr. med. Jadran Morović, psihijatar-psihoterapeut
prim. dr. med. Jadran Morović, psihijatar-psihoterapeut
Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako depresija pogađa oko 121 milijun osoba diljem svijeta i kao takva jedna je od najvećih “boljki” na svjetskoj razini, odnosno uzroka onesposobljenosti koja dovodi do gubitka produktivnosti. U tom je smislu koncipiran i ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja. Depresija se, ove godine, povezuje s globalnom krizom, ali je isto tako i globalnu krizu moguće povezati s depresijom.
Kakva je slika mentalnog zdravlja u Hrvatskoj?
Statistike nam pokazuju kako su najčešći psihički poremećaji depresivni simptomi, anksioznost, tjeskoba, panika, odnosno panični ataci. Općenito, na svjetskoj razini četvrtina populacije tijekom svog života oboli od bar jednog psihičkog poremećaja, dok predviđanja nisu ništa bolja – prognozira se da će se do 2020. godine depresija popeti na zabrinjavajuće drugo mjesto na popisu vodećih bolesti, dok su u Hrvatskoj prema broju dana provedenih na liječenju u bolnici, na prvom mjestu duševni poremećaji i poremećaji ponašanja.
Koji su najčešći poremećaji zdravlja mentalne prirode s kojima se danas susrećemo u Hrvatskoj?
Sveopće stanje prisutno u našem društvu – više od 300.000 nezaposlenih, osiromašenost stanovništva, ogroman pad životnog standarda – uvelike utječe na poremećaje zdravlja mentalne prirode s kojima se danas susrećemo u Hrvatskoj. U tom je smislu i ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja vezan uz depresiju i uz (ne)sigurnost radnog mjesta. Iz vlastitog svakodnevnog iskustva kao liječnika i psihijatra-psihoterapeuta uvidio sam da su najčešći simptomi mentalnih tegoba upravo oni depresivnog karaktera i stoga bih još jednom naglasio da je depresija bolest broj jedan u Hrvatskoj, ali i šire – broj jedan cjelokupnog čovječanstva. Liječenje težih depresija najbolje je voditi psihoterapijom praćenom uzimanjem medikamenata. Danas postoji niz djelotvornih tvari koje se mogu koristiti kao antidepresivi.
Koja je uloga psihoterapije u očuvanju mentalnog zdravlja?
S obzirom na to da je svatko od nas jedinka s pripadajućim individualnim karakteristikama, psihoterapija ima važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Naime, psihoterapija pristupa svakom pojedincu ponaosob, na “personaliziran” način i sukladno njegovim mogućnostima i potrebama. Stoga nije moguće napisati “kuharicu” za psihoterapiju, već psihoterapeuti uče psihoterapiju kroz iskustvo na sebi samima tijekom dugogodišnjih edukacija koje su vrlo zahtjevne, isključivo zato da bi mogli djelovati u skladu s potrebama osobe kojoj je psihoterapija potrebna. Psihoterapijom proširujemo svjesnost pojedinca o njemu samome, njegovim potrebama, mogućnostima, okruženju i očekivanjima.
S obzirom na to, psihoterapija je dugotrajan i naporan proces – proces kojim postižemo emocionalno sazrijevanje pojedinca, jačamo njegove zrele obrambene mehanizme neophodne za djelovanje u nepovoljnim situacijama. Kroz psihoterapijski tretman individua postaje sposobna približiti i uskladiti vlastita očekivanja s mogućnostima i, još bitnije, preuzeti odgovornost za sebe, vlastite postupke, riječi, djela i, naposljetku, za raspoloženje. Depresiju je, kao i druge mentalne/psihološke tegobe, moguće liječiti psihoterapijom, ali samo pod uvjetom da to osoba sama želi. Kroz psihoterapiju osoba često dolazi i do neželjenih spoznaja, do potrebe mijenjanja situacija za koje je do nedavno bila uvjerena da ih je moguće promijeniti, što često puta može biti bolno jer znači odustajanje od vlastitih fantazija, želja, stavova i navika. Primjerice, depresiji je čest razlog “osjećaj krivnje” koji nema realne osnove. Tada bi taj stav i “osjećaj krivnje” trebali biti tema u procesu psihoterapije, a sve s ciljem izlječenja, promjene oblika ponašanja i promjene raspoloženja.
Nose li poremećaji zdravlja mentalne prirode stigmu? Kako ju možemo izbrisati u društvu?
Stigma je najveći neprijatelj liječenja, odlaska na tretmane psihoterapeutu, psihijatru, psihologu, uopće svemu što ima prefiks “psiho“. Stigmu nose i naše najuspješnije psihijatrijske bolnice u kojima se ljudima vraća zdravlje. Ipak, vidljivo je da se zadnjih godina situacija pozitivno mijenja, ljudi puno lakše odlučuju i odlaze na tretman psihoterapeutu, ali i psihijatru, u bolnicu i na bolničko liječenje, koje je ipak ponekad neophodno. Stigmu možemo izbrisati jedino dugotrajnom i stalnom edukacijom djece i mladih, kako bi shvatili i prihvatili psihološke probleme, mentalne teškoće, duševnu bolest, kao ravnopravnu bolest svim ostalim oboljenjima, što ona naposljetku i jest. Upravo bih u tom kontekstu istaknuo važnost približavanja psihoterapije i njezinih pozitivnih učinaka na mentalno zdravlje široj javnosti, “prosvjećivanje” šire javnosti o unapređenju kvalitete svakodnevnog življenja kroz psihoterapiju, čime ćemo se i baviti u popularnom programu namijenjenom građanima tijekom 2. međunarodne konferencije Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske, “Nijanse psihoterapije” 19. i 20. listopada ove godine u zagrebačkom hotelu Panorama.
Tko je psihoterapeut u Hrvatskoj i po čemu ga prepoznajemo?
Visokokvalificirani psihoterapeut posjeduje diplomu o završenom dodiplomskom studiju i diplomu o završenoj edukaciji iz psihoterapije ili Europski certifikat iz psihoterapije (ECP). Naime, ECP posjeduje relativno manji broj psihoterapeuta u Hrvatskoj (oko 70-tak), a on znači da je osoba završila edukaciju iz psihoterapije po europskim normama. Uz položaj psihoterapeuta u Hrvatskoj vezano je i zakonodavno reguliranje ove profesije.
Naime, prijedlog Zakona o psihoterapiji postoji već dvije godine i njegovo je donošenje u nadležnosti Ministarstva zdravlja, a upravo bi on bio od krucijalne važnosti za sve korisnike psihoterapije, kojih je u Hrvatskoj više desetaka tisuća, da se kvalitetnije orijentiraju na postojećem tržištu i prepoznaju certificiranog i visokokvalificiranog psihoterapeuta. Uz to, Zakon o psihoterapiji bi omogućio psihoterapeutima samozapošljavanje kroz otvaranje vlastite prakse, a što je najvažnije, uskladio bi kvalitetu i uvjete za stjecanje naziva psihoterapeut/kinja te obvezao sve psihoterapeute na pridržavanje Etičkog kodeksa.
Što dok nema Zakona o psihoterapiji?
Dok ne postoji Zakon o psihoterapiji, psihoterapeuti učlanjeni u udruge članice Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) odgovorni su pridržavati se zajedničkog Etičkog kodeksa. U tom bih kontekstu savjetovao svim korisnicima psihoterapije da provjere je li njihov psihoterapeut certificiran prema europskim standardima kao i je li učlanjen u neku psihoterapijsku udrugu članicu SPUH-a, što se može pogledati i na stranicama SPUH-a. Naposljetku, pozvao bih sve zainteresirane da nam se pridruže na 2. međunarodnoj konferenciji SPUH-a, “Nijanse psihoterapije”, 19. i 20. listopada ove godine u zagrebačkom hotelu Panorama, gdje će otkriti kako im psihoterapija može pomoći u poboljšanju kvalitete svakodnevnog življenja, prevenciji i uklanjanju psiholoških prepreka, psihičkih i/ili mentalnih tegoba.
Karmen Pužar
