Iskustva iz KB Dubrava: Posljedice koje ostaju nakon COVID-19 su strašne - od bubrega, preko kože do jetre

bolnica

Prije oko godinu dana KB Dubrava je postala jedan od četiri Primarna respiratorno-intenzivistička centra (PRIC) za liječenje osoba oboljelih od COVID-19 bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prepoznala je rehabilitaciju kao ključnu zdravstvenu strategiju jer se fokusira na cjelokupno funkcioniranje bolesnika uključujući ne samo posljedice bolesti, nego i moguće komplikacije liječenja te komorbiditete, kaže doc. prim.dr. sc. Dubravka Bobek, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, subspec. reumatolog, ujedno i pročelnica Zavoda za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom u KB Dubrava.

Prije oko godinu dana KB Dubrava je postala jedan od četiri Primarna respiratorno-intenzivistička centra (PRIC) za liječenje osoba oboljelih od COVID-19. Bolesnicima hospitaliziranim u toj bolnici tijekom akutne faze bolesti bila je provedena rana rehabilitacija. Doc. Bobek otkriva koje su najčešće posljedice koje ova bolest može ostaviti na naše zdravlje i kakva su iskustva liječnice iz KB Dubrava?

Moguće sistemske manifestacije i oštećenja u bolesnika s COVID-19

1. Plućne manifestacije COVID-19

Poznato je da SARS-CoV-2 može direktnim utjecajem ili indirektno kao posljedica upale ili ishemije (uslijed tromboze krvnih žila) dovesti do oštećenja pluća, ali i gotovo svakog drugog organa. Svjetska zdravstvena organizacija  kategorizirala je COVID-19 kao blagu bolest (blagi simptomi bez radiološki objektivizirane upale pluća), COVID-19 upalu pluća (simptomi povezani s CO-VID-19 i radiološki dokazi upale pluća, bez potrebe za dodatnim kisikom), tešku COVID-19 upalu pluća (teška upala pluća koja zahtijeva opskrbu kisikom) i kritični COVID-19 (prijem u JIL zbog respiratornog zatajenja koje zahtijeva mehaničku ventilaciju, septičkog šoka ili drugih zastoja organa). Kao rezultat toga, mnogi bolesnici imaju zaduhu i stezanje u prsima, pri čemu  zaduha ne mora biti proporcionalna stupnju hipoksije.

2. Srčane manifestacije COVID-19

Komplikacije mogu uključivati hipotenziju, aritmiju i miokarditis. Poremećaj funkcije lijeve klijetke u akutnoj fazi može se pripisati izrazito povećanim razinama upalnih citokina. Aktivacija ili pojačano oslobađanje upalnih citokina može dovesti do nekroze stanica miokarda i pogoršanja koronarnih aterosklerotskih plakova, čineći ih sklonima puknuću. Intenzivan upalni odgovor uz već postojeće kardiovaskularne bolesti može ubrzati poremećaj srčane funkcije. Oštećenje miokarda može rezultirati dugotrajnom disfunkcijom i mora se uzeti u obzir kod pacijenata koji ulaze u rehabilitaciju. Iako se kod većine bolesnika razvija dugotrajna tahikardija, utvrđeno je da je relativno benigna i samoograničavajuća.

Znate li gdje se melanom javlja kod muškaraca, a gdje kod žena - obratite pažnju na ove dijelove tijela

4. Neurološke manifestacije COVID-19

36% bolesnika s COVID-19 razvija akutne neurološke simptome, uključujući glavobolju, promijenjenu svijest, gubitak mirisa i okusa, trnce i moždani udar. Sindrom stražnje reverzibilne encefalopatije, koji uzrokuje glavobolju, zbunjenost, napadaje i gubitak vida može biti jedna od komplikacija. Rijetko je zabilježen i virusni encefalitis povezan s COVID-19. Utvrđeno je da pacijenti imaju vrlo visoku razinu D-dimera i hiperkoagulabilnost, što zauzvrat potencijalno povećava rizik od akutnih cerebrovaskularnih događaja. Kao i kod mnogih virusnih sindroma zabilježeni su:  Guil-lain-Barréov sindrom, akutna demijelinizirajuća encefalopatija, akutna nekrotizirajuća hemoragična encefalopatija i akutni poprečni mijelitis. Miopatija s ozbiljnim mišićnim simptomima često se opaža među umjerenim i teškim slučajevima.

5. Bubrežne manifestacije COVID-19

Pacijenti s teškim kliničkom slikom COVID-19 mogu imati akutnu ozljedu bubrega. Istraživanja su pokazala da će se većina bolesnika s urednom razinom kreatinina pri prijemu oporaviti od akutne ozljede bubrega. Međutim, prisutnost proteinurije i hematurije znače produženi tijek bolesti. Preporučuje se redovita kontrola bolesnika s akutnom ozljedom bubrega 3-6 mjeseci nakon otpusta.

6. Hematološke manifestacije COVID-19

Pacijenti koji su teško pogođeni COVID-19 imaju visok rizik od stanja hiperkoagulacije, karakteriziranog vrlo visokim razinama D-dimera, tromboembolijom i moždanim udarom. Tromboembolički događaji javljaju se unatoč profilaktičkoj uporabi antikoagulansa, kao  i venska te arterijska tromboza. Uz to, čini se da je teška infekcija COVID-19 povezana s komplikacijama krvarenja, povećanim rizikom za intrakranijalnim krvarenjem i u nekim slučajevima, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom.

7. Kožne manifestacije COVID-19

Kožne lezije povezane s COVID-19 uključuju (od najčešćih do najmanje uobičajenih) makulopapulozni osip, urtikariju,  eriteme s vezikulama ili pustulama i livedo reticula-ris.  Zbog položaja na trbuhu u koji se postavljaju bolesnici zbog bolje ventilacije pluća, kod preživjelih se mogu pojaviti rane na različitim dijelovima tijela što može biti problematično zbog sekundarnih infekcija i nekroze.

8. Jetrene manifestacije COVID-19

Može se javiti disfunkcija jetre s abnormalnim jetrenim enzimima. To može biti rezultat sekundarnog oštećenja jetre uzrokovanog hepatotoksičnim lijekovima, neprikladnog upalnog odgovora, hipoksije, hipotenzije i zatajenja više organa. Važno je pratiti laboratorijske testove jetre i izbjegavati hepatotoksične lijekove tijekom faze oporavka.

Radiolog Natko Beck: Liječnik koji širi dobru vibru i podučava, a nama je otkrio i zašto se rendgen ne smije preskakat

9. Ostale komplikacije manifestacije COVID-19

Preživjele osobe s akutnim respiratornim distres sindromom s mehaničkom ventilacijom imaju komplikacije kao što su ozljeda grkljana, stenoza dušnika, heterotopična okoštalost, kontrakture, adhezivni kapsulitis, dekubitusne ulceracije kože, disfonija, disfagija, ozljede brahijalnog pleksusa i periferne neuropatije (peronealne i ulnarne).

10. Funkcionalno oštećenje manifestacije COVID-19

Slabost i  smanjena pokretljivost te smanjena sposobnost vježbanja najčešći su simptomi nakon duljeg boravka u JIL-u. Polineuropatija kritične bolesti, miopatija kritične bolesti i atrofija mišića glavni su uzroci funkcionalnog oštećenja povezanog s COVID-19. Navedena stanja karakterizirana su  generaliziranom i simetričnom slabošću, atrofijom mišića ,pridruženom slabošću respiratornih mišića, smanjenim ili odsutnim dubokim tetivnim refleksima te mogu uzrokovati poteškoće u odvikavanju od mehaničke ventilacije. Istodobno se javljaju i drugi simptomi ili komplikacije uključujući bol, smanjeni opseg pokreta, umor, inkontinenciju i disfagiju. Mogu se pojaviti i druge fizičke posljedice produljene nepokretnosti, uključujući kardiorespiratorno dekondicioniranje,  posturalnu nestabilnost, vensku trombemboliju, skraćivanje mišića, kontrakture i dekubituse.

11. Kognitivno oštećenje i psihološke posljedice COVID-19

COVID-19 može proizvesti dugotrajnu hipoksiju koja može dovesti do psihološke disfunkcije. Nadalje,  produljena mehanička ventilacija, primjena sedativa, specifično pozicioniranje bolesnika u potrbušnom položaju  te socijalna izolacija mogu pri-donijeti razvoju  delirija.  Uslijed navedenog moguća je promjena pažnje, koncentracije i pamćenja. Uobičajeni negativni psihološki učinci uključuju posttraumatski stresni poremećaj, nesanicu, de-presiju i opću anksioznost, a mogu se pogoršati strahom, stigmom i izolacijom.

Nadalje, iako su bolesnici s produljenim boravkom u jedinicama intenzivnog liječenja i prije COVID-19 pandemije imali realne fizičke, kognitivne i psihološke posljedice ima dovoljno dokaza da je u bolesnika nakon preboljelog covid-19 moguće postojanje specifičnog „postcovid sindroma“. Naime, da bi mogli govoriti o "post-COVID sindromu" potrebno je zadovoljiti 2 uvjeta: s jedne strane, postojanje najmanje 2 simptoma nakon smirivanja akutne faze bolesti te s druge strane, njihov zajednički uzrok mora biti u izvornoj infekciji SARS-CoV-2.

A. Abrahamsberg

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!