Radiolog Natko Beck: Liječnik koji širi dobru vibru i podučava, a nama je otkrio i zašto se rendgen ne smije preskakati

natko beck

Čim pročitate „dr. Natko Beck“, sigurno vam se osmijeh pojavi na licu jer on tako djeluje na sve koji vjerno prate njegove aktivnosti na društvenim mrežama.

No ne morate biti aktivni na tim istim platformama da biste znali tko je on – jer je u svojoj namjeri da nas nešto nauči o zdravlju i uspio pa ga je ta njegova aktivnost pretvorila u pravu novu zvijezdu medijskog neba. Njegove savjete o zdravlju (često u šaljivom tonu) svakodnevno čita više od 18.000 pratitelja na Instagramu. Što reći o dr. Becku, ako nekim slučajem za njega niste čuli? „ Hiperaktivni liječnik, lajav i ponekad naporan. Influencer malih razmjera u uzlaznoj putanji. Obiteljski čovjek, malograđan i dobro građen“, tako je sam sebe, kroz šalu – a kako drugačije, opisao na svom profilu, a mi ćemo dodati da se radi o vodećem specijalistu radiologije u Dječjoj bolnici Srebrnjak, a odnedavno i ponosnom vlasniku titule najboljeg komunikatora 2020. godine, koju mu je dodijelila Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ). Kao i svi koje imalo zanima zdravlje, i mi smo imali veliku želju razgovarati s njim, a evo što nam je o sebi i svojoj struci otkrio u intervjuu.

Kako ste došli na ideju korištenja društvenih mreža radi promocije zdravlja, ali i svog zanimanja, koji vam je krajnji cilj?

U trenutku zasićenja od društvenih mreža promatrao sam taj fenomen malo sa strane i zaključio da se sjajno može iskoristiti kao kanal za promociju zdravlja, tj. javnozdravstvenu aktivnost. Kako mi je taj štamparovski đir strahovito bitan, shvatio sam to kao izazov. Upratio sam već taj trend u Americi kod sjajnih kolega, od kojih neki već imaju hibridne karijere i krenuo. Tu me preko ruba gurnula i supruga, koja mi je sjajan monitor za sve što radim. Cilj nije definiran. Jedan od dražih i važnijih mentora akademik Lang davno me naučio da je važno imati pravi i ispravan smjer, a projekt može biti i puno više od onog što možemo uopće zamisliti. Poanta je širiti dobru vibru.

Zašto toliko malo znamo o radiologiji i radiolozima?

Zaista smo na neki način vampiri, često po podrumima, pacijenti koji nam dolaze često nas i ne vide, komuniciraju s inženjerima, osim kod ultrazvuka, ali to rade mnogi, pa nas i tu razvodni. Također dobar dio bolesnika na intervencijskoj radiologiji sazna tko im je spasio život tek kad se probude nakon intervencije. Nekad nas krivo doživljavaju kao neku vrstu servisa, čak i kolege, ali mi to nismo, radiologija je dijagnostička sila medicine, a intervencijska radiologija je terapija gotovo poput magije. Volim svoju struku, baš kao i ostalih 99,9% radiologa na planetu i red je da se o njoj bolje zna i da se zna što sve radiolozi rade i kakve sve čudesne strojeve koriste, zbog kojih su nobelovci lomili i lomit će i dalje zakone fizike.

U jednoj ste objavi kroz šalu naveli kako su kirurzi uvijek veće zvijezde – je li to stvarno tako?

To su te klasične šale u medicini, glupavo zabavna stereotipizacija bazirana na staroj romantizaciji medicine, pa sam to vjerojatno koristio u takvom kontekstu, ali činjenica je da su, recimo, u Americi i Švicarskoj, kao primjerima zemalja gdje se liječnike fakat dobro plaća, radiolozi najplaćeniji. Štoviše, intervencijski radiolozi, tako da su to već nekoliko godina zvijezde diljem planeta, a kod nas ih se gotovo ne vidi. To su ljudi koji zaslužuju bolje i zato njih volim posebno isticati.

Što vas najviše veseli vezano za vašu struku i rad?

Doslovno obožavam svaki segment koji radim. Tehnologija mi je strast, a radiologija je tu broj jedan. Sav taj posao ima estetiku slike, manualno-vizualnu koordinaciju kao u videoigrama, detektivski rad, interakciju sa svim mogućim članovima našeg društva, postavljanje točne dijagnoze, rad na sebi, učenje, nema toga što me ne veseli.

Intervju s nutricionistom Bojanom Stojnićem: Kako izgleda prehrana za 21. stoljeće i može li si je svatko priuštiti?

Kakve su kritike ili pohvale vaših pratitelja i je li nagrada za  komunikatora godine stigla očekivano?

Mogu se hvaliti da imam super pratitelje. Ima jedna grupica koja je u stalnoj interakciji i daju mi super kritike, sugestije, materijal, inspiraciju. Šira publika često uleti u komentare s više-manje pozitivnim feedbackom. Imamo dobru interakciju na kanalu. Komunikatora uopće nisam očekivao jer nisam znao ni da postoji. Jedan dan su me nazvali i čestitali da sam u finalu. Ja sam zahvalio i išao guglati pa su mi i frendovi objasnili što to je, tad mi je bila čast već biti u finalu. Uopće se nisam nadao, jer sam naprosto toliko zauzet da o tome nisam ni stigao razmišljati, pa sam se šokirao kad sam dobio. Sve to ima jako pozitivan utjecaj, velika je stvar dobiti to priznanje baš u onom štamparovskom smislu, još u pandemijskoj godini, super stvar. To mi je kerozin za dalje.

Što dr. Natko Beck želi da zapamtite?

1. Velik broj djece s problemom pretilosti

Ja se bojim tih dugoročnih posljedica koje možemo možda predviđati, no pitanje je s kojim učinkom. Pretilost je samo dio tog, kako ga ja vidim civilizacijskog problema, koji je toliko isprepleten sa svim kako živimo da ne gajim neki optimizam. Pretjerujem, ali upravo jedan od motiva za “influensanje” je bilo suočavanje s velikim brojem djece s problemom pretilosti. Nije banalna činjenica da imamo 40% pretile djece od koji će mnoga razviti kronične bolesti, koje su prije bile rezervirane za “penziće” poput dijabetesa tipa II ili hipertenzije. Ali taj problem ne muči samo pretile, ima i mršavih s istim problemima. Loš odabir hrane, manjak tjelesne aktivnosti, loša mentalna higijena, stres svakodnevnice, sve to vodi u kronično bolesnije društvo, a to je nešto o čemu treba pričati na svim mogućim nivoima i načinima.

2. O cijepljenu protiv bolesti COVID-19…

Osobno mogu samo reći da bih 100% uzeo bilo koje. Jedini savjet je da zavrnete rukav i doprinesite svojem zdravlju, zdravlju obitelji, zdravlju države i zdravlju planete. Svi smo unutra.

Što svaki roditelj mora znati o trećem krajniku: Kada operirati i kako može izazvati smetnje sluha

3. Rendgen se ne smije preskakati

Za svako pravilo postoji naravno i iznimka, ali u dijagnostici nekad ljudi vole brzati, da “poštede” čovjeka zračenja ili mu uštede vrijeme, novac i slično. To je razlog zašto se događa, a poanta rendgena je da pokaže upravo svoj dio u algoritmu obrade. Medicina je puna iznenađenja, a ta su rijetko kad simpatična. Brojna takva ružna iznenađenja se mogu vidjeti na RTG snimkama, dok npr. UZV te neke ciljane regije to može ne vidjeti. Isključivanje malignog koštanog procesa je važno u algoritmu obrade boli muskuloskeletnog sustava. Ako se sve preskoči i ide odmah na MR ili MSCT onda je to ok, iako često nepotrebno, tako da treba dobro balansirati i imati indikaciju za svaki taj pregled.

4. Kada se ide na kontrolni pregled uvijek se nose nalazi

Ja ljude u ordinaciji uvijek educiram da je važno da se vidi zadnji bar relevantni nalaz, ako ga naravno imaju. Jer svaka informacija, koja laiku možda uopće nije ni čitljiva može biti presudna. Čak i ako mislite da je to u bolničkom sustavu i da se sve može pogledati, treba imati na umu da sustav zna pasti, kompovi se znaju brejkari, podaci znaju nestati, a vaše zdravlje je samo vaše.

5. Ne tražite simptome i moguće dijagnoze putem interneta

Algoritam tražilice radi po onome što ljudi najviše kliknu i ostanu gore, a najviše se lijepimo za strahove, pa tako najpopularniji odgovor za bilo kakvu promjenu i opis uvijek vodi u “sigurno je maligni tumor, piši oporuku”. Drugo je kad imamo dijagnozu, onda je internet najdivnija knjižnica svijeta u kojoj se možemo svi educirati o svakoj bolesti na isti način. A to je prekrasno. Čudesno štoviše.

Foto: Davor Višnjić/Pixsell, Instagram

 Prati nas na Viber Public Chatu!