Kampanja Pričajmo o migreni nastavlja podizati svijest o migreni – neurološkoj bolesti koja pogađa svaku sedmu osobu u svijetu, od čega i 400.000 građana Hrvatske.
Pretpostavlja se da je broj oboljelih i veći, no zbog neprepoznavanja simptoma mnogi nemaju postavljenu dijagnozu i ne znaju da boluju od ove neurološke bolesti.
Manje od 20 posto oboljelih od migrene traži liječničku pomoć
Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu jer se, bez obzira na niz obrada, niti s jednom dijagnostičkom pretragom ne može se postaviti dijagnoza ove bolesti. Migrena je klinička dijagnoza koja se može postaviti samo na temelju temeljitog razgovora s bolesnikom i uzimanjem detaljne anamneze, objašnjava prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med., spec. neurologije iz Klinike za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb.
Simptomi napadaja migrene
Najprepoznatljiviji simptom migrene obično je intenzivna, pulsirajuća glavobolja, koja se u 60 posto slučajeva javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto na obje strane te se pogoršava kretanjem.
„Po Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja iz 2018. migrenu dijelimo na migrenu bez aure te migrenu s aurom. Aura prethodi glavobolji, a traje između pet i 55 minuta. Najčešća je vidna aura, prilikom koje bolesnik opisuje ili gubitak dijela vidnog polja ili isprekidane linije, vidi užarene niti ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik, bolesnik može imati senzorne simptome tipa utrnulosti ili mravinjanja pojedinog dijela tijela ili može imati smetnje govora, primjerice da ne može izgovoriti ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju specijalistu neurologu, s obzirom na to da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja, koja je pulsirajućeg karaktera te je obično praćena mučninom i povraćanjem. Prema kriterijima Međunarodne klasifikacije glavobolja, dijagnoza se postavlja ako je bolesnik do pregleda imao pet sličnih glavobolja koje bez lijekova traju do 72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, uz moguću mučninu i/ili povraćanje te fotofobiju i fonofobiju, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću (bolesniku je najlakše ležati u tihoj, mračnoj prostoriji). Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati barem dvije aure bilo kojeg tipa (vidne, senzorne ili smetnje govora) trajanja do 55 minuta. Važno je dobro opisati svoje simptome jer je to nužno za postavljanje točne dijagnoze i određivanje terapije“, kaže doktorica Mahović Lakušić.
Kada potražiti pomoć?
Osoba treba odmah zatražiti liječničku pomoć ako osjeti iznenadnu i izrazito bolnu glavobolju kakvu nikada prije nije osjetila, glavobolju popraćenu vrućicom, ukočenim vratom, mentalnom konfuzijom, konvulzijama, dvoslikama, slabošću ili utrnulošću, poteškoće s govorom, paralizu ili slabost u jednoj ili objema rukama i/ili na jednoj strani lica. Čak i ako je osoba u anamnezi imala glavobolje, potrebno se obratiti svojem liječniku ili nekom drugom zdravstvenom djelatniku ako se promijeni obrazac ili ako se glavobolje iznenada promijene.
Riješite test odgovarajući na četiri jednostavna pitanja i saznajte jeste li alkoholičar!
Liječenje migrene
Prvi korak u kontroliranju migrene jest pokušati otkriti okidače i, ako je moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, primjerice ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene.
Točni uzroci migrene nisu posve poznati, međutim vjeruje se da promjene u kemijskom sastavu i živčanim stanicama u mozgu mogu igrati ulogu u razvoju tog stanja.
Važno je javiti se neurologu na pregled, osobito ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno. Takvi pacijenti često zahtijevaju profilaktičku terapiju. To predstavlja svakodnevno uzimanje nekog lijeka, neanalgetika, kako bi se smanjili frekvencija i intenzitet tegoba. Takav pacijent trebao bi voditi dnevnik glavobolje. Treba zapisivati kada ju je osjetio, koliko je trajala i što je uzeo od lijekova te se javiti liječniku neurologu, koji bi na osnovi toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju, ističe doktorica Mahović Lakušić, koja objašnjava i razliku između akutne terapije, koja uključuje uzimanje lijekova tijekom napadaja migrene da se ublaže glavobolja i drugi simptomi povezani s migrenom, te terapije za prevenciju migrena.
Ti se lijekovi uzimaju redovito, čak i kada nema napadaja migrene, kako bi ih spriječili. Odnedavno je dostupna specifična profilaktička terapija koja se indicira u bolesnika u kojih terapija s dva prethodna nespecifična profilaktička lijeka nije bila uspješna.
9 činjenica koje morate znati o migreni
- Dijagnoza se često postavi kasno, tek oko 40. godine života oboljelog.
- Migrena najčešće počinje u pubertetu.
- Neliječena migrena može trajati čak 72 sata, odnosno puna tri dana.
- Zbog primjene akutne terapije za migrenu i kombiniranih pripravaka osoba može ući u „začarani krug” i imati svakodnevnu glavobolju koja se naziva „glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova“.
- Poznato je da kofein sužava krvne žile te može spriječiti migrenski napadaj. Međutim, prekomjerno uzimanje kofeina s vremenom dovodi do ovisnosti i porasta frekvencije glavobolje.
- Migrena je nasljedna i obično bolesnik ima krvnog srodnika s migrenskom glavoboljom.
- Migrena je tri puta češća u žena.
- Procjenjuje se da u Europi na godinu zbog migrene nastane oko 160 milijardi eura troškova.
- Samo trećina troškova nastalih zbog migrene odlazi na njezino liječenje, a čak dvije trećine ukupnih troškova odlaze na troškove bolovanja.
Oko 4 posto populacije je depresivno, a problemi u liječenju depresije su veliki
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
