Psorijaza je kronična nezarazna upalna bolest kože u kojoj najveću ulogu imaju genetski, imunološki i vanjski čimbenici.
Može se pojaviti u svakoj životnoj dobi. Najčešće se javlja između 10. i 30. godine života. Učestalost psorijaze je između 2 i 3 posto, a u Hrvatskoj se bolest javlja kod 1,6 posto stanovništva. U svijetu od psorijaze boluje 125 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj 68 tisuća.
Broj oboljelih je velik i samim time bolest predstavlja važan javno-zdravstveni problem.
Simptomi bolesti i ciljevi liječenja
Psorijaza može imati različitu kliničku sliku. Najčešći oblik je vulgarna psorijaza koja je obilježena crvenilom kože na kojoj se nalaze srebrno-bijele ljuske. Najčešće su promjene lokalizirane na laktovima, koljenima, vlasištu, lumbosakralnoj regiji i u pupku. U 25 do 50 posto pacijenata javlja se i na noktima. Promjene se mogu naći i na posebnim lokalizacijama poput genitalne i analne regije, u pazusima i ispod dojki. Tada je nazivamo inverzna psorijaza. Može postojati u blagom obliku kada ne predstavlja velik problem za liječenje, ali u 20 posto bolesnika radi se o srednje teškom i teškom obliku psorijaze. Takvi pacijenti su stigmatizirani i imaju nizak nivo samopouzdanja što dodatno podržava bolest i dovodi do njenog pogoršanja. Psorijaza utječe na kvalitetu života oboljele osobe, ali i na život cjelokupne obitelji. Zbog razvoja suvremenih i vrlo učinkovitih sustavnih lijekova, kao i bioloških terapija, pacijenti oboljeli od psorijaze danas teže gotovo čistoj ili čistoj koži. Danas se psorijaza liječi individualno prilagođenom terapijom sa visokim stupnjem učinkovitosti.
Kako dijagnosticiramo psorijazu?
Psorijaza je najčešće vrlo prepoznatljiva dermatolozima i kliničku dijagnozu je moguće jednostavno postaviti. Psorijaza se dokazuje uzimanjem uzorka kože koja se daje na patohistološku obradu. Tada je dijagnoza psorijaze sigurna.
Klinički oblici psorijaze
Najčešći je oblik kronična stacionarna psorijaza – vulgarna psorijaza.
Eruptivna psorijaza
Karakterizirana je sitnim eritematoznim žarištima prekrivenim ljuskama.
Eritrodermijska psorijaza
Ovaj je oblik izuzetno neugodan i obilježen crvenilom (eritemom) cijele kože, uključujući lice, dlanove i stopala, uz prašinasto ljuskanje kože. Najčešće je prisutan jak svrbež kože i povećanje limfnih čvorova kože.
Jedan od oblika psorijaze je i pustulozna psorijaza koja može zahvaćati samo dlanove i tabane, cijelo tijelo ili vrhove prstiju. Otprilike 30 do 40 posto osoba oboljelih do psorijaze boluje i od psorijatičnog artritisa. U teškim oblicima psorijaze javljaju se i pridružene bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, metaboličkog sindroma, Crohnove bolesti ili depresije. Kod oboljelih od psorijaze učestaliji su infarkti miokarda i moždani udari. Kvaliteta života je ozbiljno narušena. Životni vijek može biti skraćen.
Liječenje psorijaze
Blagi oblici psorijaze se liječe primjenom lokalnih pripravaka kao što su kreme, masti i losioni (neutralne baze, kortikosteridi, retinoidi, d-vitaminski pripravci, salicilati). U liječenju je uspješna i fototerapija, heliomarinoterapija, naftalanoterapija i psihodermatološki pristup bolesniku.
U težim oblicima koristi se sistemska terapija u obliku tableta (retinoidi, citostatici), fotokemoterapija ili kombinirana terapija.
Veliki preokret u liječenju psorijaze izazvali su biološki lijekovi koji svojim blokiranjem na različitim bitnim točkama imunološkog sustava kože onemogućuju nastanak psorijaze. Većina omogućava pacijentima povlačenje psorijaze na minimalnu površinu, a poneki i potpuno povlačenje svih promjena. Stoga naši pacijenti oboljeli od srednje teškog i teškog oblika psorijaze očekuju od liječenja gotovo čistu ili čistu kožu.
Procjena težine bolesti je u oboljelih nužna. Najčešće korištena je PASI (engl. Psoriasis Area Severity Index) vrijednost i odnosi se na procjenu površine kože zahvaćene psorijazom. Njome se procjenjuje i uspješnost liječenja. PASI 75 znači 75-postotno poboljšanje početnog PASI zbroja, a PASI 100 znači čistu kožu. Procjena kvalitete života se izražava kao DLQI (engl. Dermatology Life Quality Index). Skala je od 0 do 30 (bez utjecaja-osobito jak utjecaj). Bitan je u procjeni težine bolesti kao i uspješnosti liječenja.
Zajednički cilj dermatologa i pacijenata je postići PASI 100 i tako podići kvalitetu života oboljelih od psorijaze na DLQI 0-5.
Tekst: Dr. Zlatica Jukić, specijalist dermatovenerolog, Zavod za dermatologiju i venerologiju, KBC Osijek
Literatura:
Kaštelan M, i suradnici. Smjernice za dijagnostiku i liječenje vulgarne psorijaze. Liječ
Vjesn 2013;135:195-200.
Pašić A. Eritematoskvamozne i papulozne dermatoze. U: Lipozenčić J i suradnici. Dermatovenerologija. Medicinska naklada Zagreb 2004;197-206.
Kimball AB, Gladman D, Gelfand JM, Gordon K, Horn EJ, Korman NJ i suradnici. National Psoriasis Foundation: Clinical consensus on psoriasis comorbidities and reccomendations for screening. J Am Acad Dermatol 2008;58:1031-42.
