Parkinsonova bolest je neurodegenerativni, idiopatski, sporo progredirajući poremećaj središnjeg živčanog sustava koji obilježava sporost i siromaštvo pokreta (bradikineza) udružena s još nekoliko simptoma.
Prošle je godine popularni glumac Michael J. Fox otvoreno progovorio o 22 godine dugom ratu s Parkinsonovom bolesti. Dijagnozu je primio 1998. godine, a danas s 59 godina otvoreno govori o svim problemima, a nedavno je njegovo zdravlje dodatno ugroženo jer mu je otkriven tumor na kralježnici zbog čega je prilikom pada slomio ruku.
“To je bio najmračniji moment, doslovno sam poludio. Stajao sam naslonjen na zid kuhinje i čekao kola hitne pomoći i osjećao sam kako sam dotaknuo dno. U tome nisam mogao pronaći niti jednu svijetlu stranu, radilo se samo o žaljenju i boli.“, pojasnio je za magazin People.
Nakon što je godinama širio pozitivnu sliku, izgubio je nadu. Ipak naučio je kako se ponovno ustati kada je najteže i nabaciti osmijeh na lice, a o tome otvoreno govori i u svojim memoarima naslova „No Time Like the Future“. “Optimizam potiče iz zahvalnosti i stalno je tu ako ste zahvalni, a nakon toga slijedi prihvaćanje. Potrebno je prihvatiti što se dogodilo i s tim živjeti. To ne znači da da prihvaćate stanje kao oblik kazne, nego staviti stvari na svoje mjesto. Tada treba sagledati ostale aspekte života i onda je lako nastaviti dalje“, pojasnio je.
Kako znati da se možda radi o Parkinsonovoj bolesti?
Što je ustvari Parkinsonova bolest i koji su poznati simptomi? Parkinsonova bolest označava poremećaj pokreta koji nastaju zbog gubitka neurona koji luče dopamin, neurotransmitera u dijelu mozga kojim kontroliramo pokrete.
Netipični simptomi prisutni su kod svakog četvrtog infarkta, a mogu značiti i fatalne posljedice
“Gubitak neurona je najizraženiji u ‘crnoj tvari’ (supstanciji nigri), dijelu mozga koji luči dopamin. Dopamin ‘upravlja’ dijelovima mozga koji su odgovorni za izvođenje pokreta i koordinaciju”, objasnila je dr sc. Sandra Morović, dr med., spec. neurolog iz Poliklinike Aviva. Bolest je dobila ime prema Jamesu Parkinsonu, londonskom liječniku koji je još 1817. opisao prve simptome ove bolesti.
Prvi simptom koji se pojavljuje najčešće je tremor, odnosno drhtanje, koji se ne može kontrolirati, a pojavljuje se u početcima najčešće u jednoj ruci, no može se pojavljivati i na usnama, bradi i na jeziku. Također, dolazi i do ukočenosti mišića ruku, nogu i vrata, tzv. rigora, kao i do bradikinezije, tj. usporavanja pokreta. Kod svakog oboljelog pojavljuje drugačija kombinacija ili samo jedan simptom, a najčešće dolazi do progresivnog napretka bolesti, pa u prvim mjesecima oboljeli nisu ni svjesni. Kod nekih oboljelih, bolest može brzo napredovati, dok neki godinama mogu bez većih problema samostalno funkcionirati. Uz tremor, ukočenost i sporost pokreta, oboljeli mogu osjetiti manjak ravnoteže, do čega dolazi zbog slabljenja ili gubitka postularnih refleksa koji su zaslužni za održavanje uspravnog položaje te koji nas štite od padova. U duljem se periodu, kod oboljelih može pojaviti depresija, smetnje u snu, kao i nekontrolirano mokrenje, a može se uočiti i mijenjanje rukopisa i načina govora, odnosno dolazi do usporenog i nerazgovijetnog govora, dok se slova najčešće smanjuju tijekom pisanja.
Iako utječe na oba spola, u 50 posto slučajeva češće će se javiti kod muškaraca. Godine nisu faktor rizika, iako se kod većine pacijenata razvije oko 50 – te godine života.
Kako identificirati simptome koji se odnose na Parkinsonovu bolest?
Četiri su glavna simptoma ove bolesti, ali tu su i drugi koji nisu tako poznati:
- Tremor u rukama, šakama, nogama, čeljusti ili glavi (glavni)
- Ukočenost ruku ili nogu (glavni)
- Spori pokreti (glavni)
- Problemi s koordinacijom i ravnotežom (glavni)
- Depresija i slične promjene
- Poteškoće s gutanjem, žvakanjem ili govorom
- Urinarni problemi
- Zatvor
- Problemi s kožom
- Problemi sa spavanjem
Kako smo naveli, simptomi se mogu javljati postepeno, a kroz vrijeme pogoršavati.
Nije ih lako prepoznati
“Nikada nisam imao problema kada je trebalo zapamtiti tekst, no bilo je i ekstremnih situacija kada mi je bilo iznimno teško. Više ne sviram gitaru dobro kako sam prije, ne slikam više jednako dobro, plesanje mi nikad nije išlo a gluma postaje sve teži zadatak. Ostaje mi da pišem, a na sreću u tome stvarno uživam“. Na žalost, testovi nisu uvijek najbolji put do dijagnoze, pa tu može doći do problema.
A. A.
Foto: Shutterstock