Usprkos zimskim vremenskim uvjetima, počela je ovogodišnja peludna sezona cvatnjom lijeske i johe.
Pelud je najjači prirodni alergen. Mikroskopske je veličine (nevidljiv oku), raznih oblika, veličina i vrlo lagan. Zračnim strujama se može prenijeti na udaljenosti i do nekoliko stotina kilometara od samog izvora.
Peludna groznica – svaki deseti građanin preosjetljiv je na zrnca peluda
Najveći dio peludi, oko 90%, ostaje na mjestu otpuštanja. U većim naseljima i gradovima zbog posebnih mikroklimatskih uvjeta, peludna zrnca su najgušća u sloju zraka do 10 m od tla. Temperatura zraka i oborine, geografska širina, lokalna i globalna cirkulacija zraka, stupanj urbanizacije okoliša i razina onečišćujućih tvari u zraku, definiraju prisutnost i razinu alergenosti peludi u zraku određenog područja.
Lijeska
Jednodomno stablo ili razgranati grm, „vjesnik“ je peludnih alergija. U zraku kontinentalne Hrvatske pelud se pojavljuje u slučaju blage zime već u siječnju. Uzgaja se zbog plodova oraščića (lješnjak). Viseći muški cvjetovi (rese) formiraju se već ujesen, dok su ženski cvjetovi neprimjetni. Zbog pripadanja istoj porodici, između lijeske, johe i breze moguća je križna reakcija. Cvate prije listanja te se smatra vjesnikom peludnih alergija.
Joha
Uz lijesku također spada u „vjesnike“ peludnih alergija. U zraku kontinentalne Hrvatske pelud se pojavljuje u slučaju blage zime već u siječnju. Jednodomno listopadno stablo, od 5 do 15 m visoko, rasprostranjeno u centralnoj i zapadnoj Europi, često uz nizinske i brdske potoke i rijeke. Cvate prije listanja. Muški cvjetovi (ljubičasto smeđe rese) formiraju se ljeti. Postoji križna reakcija s peludi lijeske i breze.
Preporuke alergičnim osobama
Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca tijekom godine, jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenima, što je u praksi vrlo teško izvedivo.
Pelud nije samo uzročnik alergija, nego i ljekoviti dodatak prehrani
Osobama alergičnim na pelud savjetuje se:
- informirajte se o dinamici alergene peludi na dnevnoj i tjednoj bazi (pratite alergijski semafor i peludnu prognozu) i prema njima organizirajte dnevne aktivnosti
- izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitoga vremena
- izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visokih koncentracija peludi trava
- za odlazak u prirodu izaberite razdoblja nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
- nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje peludi u prostor u kojem boravite
- ne sušite rublje na zraku u vrijeme cvjetanja biljaka koje vam izazivaju tegobe te za vrijeme visokih koncentracija peludi u zraku
- zatvorite prozore u vrijeme najintenzivnije polinacije/produkcije peludi
- nosite sunčane naočale tijekom dana
- četkajte i operite kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
- ukoliko je moguće boravite u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
- redovito uređujte svoje okućnice i travnjake
- ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice
- izbjegavajte šetnju pored i kroz zakorovljene površine
- planirajte odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje
- redovito uzimajte terapiju propisanu od liječnika.
Simptomi alergije na pelud
- Kihanje i obilan vodenasti iscjedak iz nosa
- Povremeno nestanak njuha
- Svrbež sluznice, nosa i grla
- Suzenje, pečenje i svrbež očiju
- Crvenilo očiju
- Kašalj
- Otežano disanje
Simptomi alergije traju znatno dulje vrijeme od obične prehlade. Tegobe se najčešće smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova. Simptomi se javljaju učestalo svake godine u istom vremenskom periodu.
I mozak reagira na alergene – vrtoglavica, umor i mentalne konfuzije povezane su s alergijama
Tekst: Odjel za životni i radni okoliš, Laboratorij za aerobiologiju, NZJZ Dr. Andrija Štampar
