I mozak reagira na alergene - vrtoglavica, umor i mentalne konfuzije povezane su s alergijama

alergija

Proljeće je zbog povećane koncentracije peluda u zraku vrijeme šmrcanja, kihanja i drugih problema dišnog sustava, ali i vrtoglavice, umora, mentalne konfuzije koji također mogu biti povezani s alergijama.

Gotovo 40% opće populacije u svijetu zahvaćeno je alergijama. Najrašireniji oblik je alergijski rinitis koji se manifestira problemima u gornjim i donjim dišnim putevima, a uzrokuju ga preosjetljivost na tvari iz okoliša.

Peludna groznica - svaki deseti građanin preosjetljiv je na zrnca peluda

Što se događa u mozgu?

U ovo doba godine to su uglavnom pelud stabala, trave ili korovi. Curenje nosa, svrbež i peckanje očiju te kihanje najčešći su simptomi prisutni kod velikog broja ljudi od ožujka, kad cvjeta topola, do sredine rujna, dokad traje "vladavina" ambrozije. Međutim, u posljednje vrijeme stručnjaci sve više govore o izravnoj vezi “brain foga” (izmaglice ili mentalne magle) s alergenima, posebno peludnim, te pokušavaju razumjeti što se događa u našem mozgu kada je polen u zraku.

Vrtoglavica, neravnoteža, umor, mentalna konfuzija simptomi su mentalne magle, stanja koje je nedovoljno prepoznato kao zdravstveni problem, a koje utječe na sposobost razmišljanja. Opisuje se kao osjećaj mentalne konfuzije ili nedostatak mentalne jasnoće, zbog čega osobe postanu zaboravne, ali i depresivne, ako problemi s razumijevanjem i pamćenjem potraju.

Ovo stanje nije isto što i demencija, tjeskoba, depresija ili drugi mentalni problemi, iako je ustanovljeno da su simptomi “brain foga” prisutni u nekim bolestima i stanjima, poput multiple skleroze, depresije, anemije, probleme sa štitnjačom a ne samo kod alergija. Simptome pokazuju i osobe koje uzimaju neke lijekove, primjerice za regulaciju krvnog tlaka.

Tijelo reagira na alergene (pelud, plijesan, grinje i sl.) kao na napadače imunosnog sustava proizvodeći histamine, spojeve koji mu pomažu riješiti se onoga što mu smeta, u ovom slučaju alergena. Curenje nosa, svrbež, crvenilo, kihanja, pa i anaflaksija, tj. burna i nagla alergijska reakcija koja zahtijeva hitno liječenje, posljedice su preosjetljivosti na određene alergene.

Svaka upala koju tijelo proizvodi kao odgovor na alergene remeti dijelove života koji su temelj stabilnog mentalnog funkcioniranja, osobito san. Čak i kratkotrajni poremećaj spavanja svake noći može dovesti do osjećaja neravnoteže, gubitka fokusa i iscrpljenosti. I tu dolazimo do prve veze između alergije i “brain foga”.

Grejp, mlijeko, čokolada: Ovih 8 namirnica poništavaju ili opasno pojačavaju učinak nekih lijekova

Smanjuje se kognitivna aktivnost

Druga mogućnost je da upala utječe na uši, osobito na drenažnu cijev u srednjem uhu poznatu kao Eustahijeva cijev. Kada srednje uho ne može pravilno funkcionirati, rezultat je neravnoteža, vrtoglavica i općenito osjećaj kao da vam je glava u nekakvoj magli.

Osim ovih objašnjenja, znanstvenici su također istraživali što se događa u mozgu tijekom alergijskog odgovora, a pojavilo se nekoliko zanimljivih otkrića. Jedna je studija ispitivala u kojoj mjeri alergijski rinitis utječe na kognitivnu funkciju (kontinuiranu pozornost, kratkoročno i dugoročno pamćenje te brzinu obrade informacija). Rezultati su pokazali da se mozak kratkoročno kompenzira, ali s vremenom, kako patimo od alergijskih reakcija, kognitivna aktivnost se značajno smanjuje. Alergije naprežu mozak, pokazuju rezultati, a ključne funkcije poput koncentracije i sposobnosti pamćenja, slabe što je alergijska reakcija veća.

Druga studija proučavala je mozgove miševa koji su bili izloženi uobičajenom alergenu u travi. Istraživači su otkrili pojačanu aktivnost u hipokampusu, području u mozgu koje igra važnu ulogu u spajanju informacija iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno pamćenje. Otkrili su da alergeni izazivaju rast novih neurona (proces poznat kao "neurogeneza"), dok u isto vrijeme deaktiviraju glije, uz neurone drugu glavnu vrstu stanica u živčanom sustavu. Glije su mnogo brojnije od neurona te čine oko 50% ukupnog volumena moždanog tkiva. One su na neki način zaštitnice neurona, jer ih okružuju i pružaju im hranjive tvari i kisik, a njihova je uloga i uništavanje štetnih tvari i uklanjanje mrtvih neurona. Budući da su alergije imunološki odgovor, pronalaženje imunoloških stanica u dijelu mozga je više nego čudno. Rezultati nisu doveli do jasnog zaključka, ali snažno sugeriraju da način na koji mozak reagira na alergene nije jednostavan. Dok doživljavamo niz vanjskih reakcija, vjerojatno se još mnogo toga neistraženog događa unutar nas.

Plijesan, prašina, izmet žohara... zrak koji udišemo kod kuće zagađeniji je od vanjskog zraka

Više studija ispitivalo je povezanost između alergija i raspoloženja, uključujući depresiju, i dosljedno se pojavljuju korelacije, iako se i dalje nitko ne usuđuje donositi zaključke o izravnoj povezanosti. Neki dokazi upućuju na to da pojačana upala izaziva neurokemijske promjene koje dovode do depresivnih epizoda.

Što god uzrokuje reakcije, stručnjaci savjetuju da je kontroliranje simptoma jedini način liječenja. Antihistaminici su najbrži način za većinu ljudi koji mogu podnijeti nuspojave koje dolaze s takvim lijekovima. Drugi način je da se razvije djelomični imunitet na alergene kroz redovite injekcije onoga što vas muči. Prema istraživanjima američkog College of Allergy, Asthma and Immunology imunoterapija (hiposenzibilizacija) pomaže smanjiti simptome peludne groznice u oko 85% osoba s alergijskim rinitisom. Ovom terapijom moguće je smanjiti potrebu za uzimanjem lijekova za alergiju, ali i zaustaviti ili barem odgoditi pojavu alergijske astme, što je veoma važno jer se procjenjuje da u Hrvatskoj oko 10 posto stanovništva ima alergijski rinitis te da gotovo polovina pacijenata boluje i od alergijske astme, koja često nije na vrijeme prepoznata.

Hiposenzibilizacija traje i do tri godine, tijekom kojih se u pravilnim razmacima, pod strogom kontrolom liječnika, vrlo mala koncentracija alergena injicira u potkožno tkivo (subkutano) ili se uzima pod jezik u obliku kapi (sublingvalno). Doza se postupno povećava, ovisno o tome koliko osoba može podnijeti bez alergijske reakcije. Tako se s vremenom imunosni sustav navikava na alergene razvijajući veću podnošljivost na njih. Alergijski simptomi dugotrajno se mogu znatno ublažiti, ili čak posve nestati.

Ova vrsta terapije ima određena ograničenja. Učinkovita je u osoba alergičnih na jedan ili najviše dva alergena. U medicinskoj praksi sve je rjeđa klasična, subkutana hiposenzibilizacija koja se provodi izvan sezone peluda na koji je osoba preosjetljiva. Danas se pretežno primjenjuje sublingvalna hiposenzibilizacija s kojom se započinje šest tjedana prije cvatnje alergogene biljke te se nastavlja i tijekom sezone cvatnje. Provodi se samo za neke alergene, primjerice brezu i ambroziju te za grinje (koje su cjelogodišnji alergeni). Alergolog na temelju pretraga odlučuje je li neka osoba dobar kandidat za hiposenzibilizaciju.

Jedan od načina je i izbjegavanje alergene, no to je gotovo nemoguće. Potrudite se kontrolirati simptome alergije pronalaženjem tretmana koji vam odgovaraju, a ako uz već poznate simptome alergije, osjećate izmaglicu, budite uvjereni da to ne umišljate - to je stvarno, a vi u tom problemu niste sami. Samo što se o njemu malo govori. Znanost će jednom možda dati jasnije odgovore.

Oči vam često suze, a nije alergija ni luk! Uzrok potražite u nekom od ovih stanja

D. Petrov/magazin Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!