Polovica oboljelih ni ne zna da ima visoki tlak - evo kako do dijagnoze

visoki tlak

Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome

Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka.

Kako do dijaganoze? 

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg) potrebne su za dijagnozu hipertenzije. Posljedica hipertenzije je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.

Cijelo vrijeme konac za zube koristite pogrešno! Stomatolog objašnjava u čemu griješite

Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Gornji (sistolički tlak) stvara srce pumpajući krv kroz arterije. Donji dijastolički tlak je tlak u arterijama dok se srce odmara između dva otkucaja. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz dulje vrijeme.

U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova.

Povišen tlak godinama ne boli i ne mora pokazivati simptome

No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije: bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, smetenost, mučnina, pretjerano znojenje, uznemirenost, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, smetnje vida.

Najčešće se povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri zapošljavanju). 

Stoga je važno, barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak, kako bi se povišene vrijednosti otkrile na vrijeme, dok još nema oštećenja drugih organa.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak

Ovo ozbiljno stanje značajno povećava rizik od većih srčanih oboljenja, moždanog udara i bolesti bubrega. Prema procjenama, 18% svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0% slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9 711 muškaraca. Visoka je i prevalencija hipertenzije, prema istraživanju EH-UH provedenim 2005.g. iznosi 37% (M 35,2% , Ž 39,7)što znači da svaki treći odrasli stanovnik ima vrijednosti arterijskoga tlaka > 140/90 mmHg.

Učinkovito liječenje

Iako je hipertenzija povezana s izbježivim rizičnim čimbenicima i postoje učinkoviti lijekovi za njezino liječenje, istraživanja pokazuju da je ona loše kontrolirana u stanovništvu. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Kardiolozi izbjegavaju ovih 6 navika jer loše utječu na zdravlje srca, a vi?

Nažalost, gotovo 50% osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno niti se liječe medikamentima, niti mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75% populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni tlak. Naime, mjerenje tlaka je osnova kako u postavljanju dijagnoze, tako i u praćenju učinka terapije. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Međutim, treba podići razinu svijesti  opće populacije  o važnosti mjerenja i kontrole krvnog tlaka. Preporuka je Svjetske lige za hipertenziju da svatko provjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

•  smanjenjem unosa soli

•  uravnoteženom pravilnom prehranom

•  prestankom pušenja

•  izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola

•  redovitom tjelesnom aktivnosti

•  održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50% slučajeva hipertenzije, tjelesna neaktivnost za oko 20% i pretilost za oko 30% svih hipertenzija.

Isto tako važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove prema preporuci liječnika.

Autor: Prim. Verica Kralj, dr.med.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!