Puno je stvari koje mogu utjecati na razvoj raka, ali čini se da jedna koja nas sve prati u stopu, može povećati rizik za 2.4 puta.
Nije tajna da previše stresa može utjecati negativno na naše raspoloženje, san i razinu energije, ali utjecaj ne staje tu. Prema rezultatima novog istraživanja objavljenog u magazinu SSM- population health, kronični stres će iscrpiti organizam tako da može povećati šanse da će osoba umrijeti od raka. Što trebate znati o ovim podacima?
Utjecaj kroničnog stresa na zdravlje
Za potrebe studije su se znanstvenici bavili utjecajem alostatskog opterećenja na organizam. Alostatsko opterećenje je “trošenje tijela” koje se akumulira kako je pojedinac izložen ponavljanom ili kroničnom stresu. Tražili su poveznicu između alostatskog opterećenja i povećanog rizika za smrt kao posljedicu raka. Kako bi to napravili, tim je analizirao podatke prikupljene od stane oko 41.000 ispitanika koji su sudjelovali u Nacionalnoj zdravstvenoj i nutritivnoj studiji od 1988. do 2019. godine a prikupljali su se podaci o krvnom tlaku, upalnim markerima i ostalim zdravstvenim mjerama koje služe kao indikatori alostatskog opterećenja. Naknadno su provjeravali Nacionalni indeks smrtnih slučajeva kako bi izdvojili one koji su tijekom studije umrli od posljedica raka.
Nakon pregleda svih podataka te socijalnog statusa, rase i godina, znanstvenici su otkrili kako je visoko alostatsko opterećenje utjecalo na veći rizik da će osoba umrijeti od raka, točnije rizik se povećava za 2.4 posto.
Tri tehnike odobrene od terapeuta: Podižu samopouzdanje i smanjuju anksioznost
No otkrili su još nešto zanimljivo: čini se da će ovo opterećenje rasti kako starimo, a prema istraživanju se čini da osobe stare 40 i više godina imaju 100 posto povećan rizik od visokog alostatskog opterećenja, ako se uspoređuju s onima starim 30 godina.
“Primjerice, ako imamo dvije osobe jednako stare, a jedan od njih ima visoko alostatsko opterećenje, imaju 28 posto veće šanse da će umrijeti od raka”, pojasnio je autor studije dr. Justin Xavier Moore. Drugi faktori poput rase i socioekonomskog statusa mogu biti važni, a Moore ističe kako ništa od toga nema direktan utjecaj na posljedice koje stres ostavlja na čovjeka. “Iako rasa neće utjecati na količinu stresa u životu, okolina u kojoj radimo, živimo i odmaramo, u kojoj smo nagrađeni ako radimo dobro ili u kojoj se smatra da je slabost misliti na sebe, doprinosi visokom stresu, što može voditi do razvoja raka i povećanog broja smrtnih ishoda.
Mlad mozak možete imati i u starijoj dobi, potrebno je pratiti samo 4 koraka
Ako možemo jednu stvar zaključiti, to je da se stres koji nas okružuje mora ozbiljno shvatiti. Moramo se odmaknuti od pritiska okoline i uzeti vrijeme za sebe, odmarati i oporavljati se. Isto tako je važno koristiti se nekim tehnikama koje će nam pomoći da se smirimo, posebno kada prolazimo kroz teško razdoblje. Razgovarajte sa stručnjakom, naučite kako vježbati jogu, meditirati. Vaše će zdravlje imati puno koristi ako uključite ove korake u život, kratkotrajno ali i dugoročno.
A. A.
Foto: Shutterstock
