Pedijatrijska onkološka priča jedna je od najtužnijih u medicini.
Prof. dr. sc. Goran Roić, dr.med., predstojnik Klinike za dječje bolesti u Zagrebu to najbolje zna, a rado će istaknuti i kako se liječnici nikada neće zadovoljiti s 80 posto izlječenja, već tek s onih 100 posto kako niti jedno dijete više ne bi umrlo od tumora. Koliko je zahtjevan posao pedijatrijske onkologije, ne skriva.
“Ovo je zasigurno jedna od najzahtjevnijih i najtužnijih djelatnosti medicinske struke. Radi se o pacijentima dječje dobi svih dobnih skupina, oboljeloj od malignih bolesti koja u različitim fazama bolesti i različitim kliničkim stanjima dolaze u našu ustanovu na liječenje i često zahtijevaju intenzivnu skrb i dugotrajno liječenje” objašnjava.
Proces postavljanja dijagnoze potpuno je novo iskustvo za pacijente, a liječenje se odvija multimodalno prema recentnim shemama protokola, te uključuje kemoterapijsko liječenje, operativne zahvate i radioterapiju, a u novije vrijeme i druge oblike liječenja kao što je imunoterapija, koja podrazumijeva i ciljnu terapiju, odnosno primjenu “personalizirane” medicine.
“Svi ti modaliteti uključuju i potencijalne razvoje nuspojava i komplikacija, koje mogu biti visokog stupnja toksičnosti, kao i značiti razvoj teških i po život opasnih komplikacija. Imajući sve to na umu u svakom trenutku moramo biti spremni za brze reakcije u vitalno ugroženih pacijenata. Dodatno, stres se pojačava u radu s pacijentima koji imaju loš odgovor na terapiju, što prati izuzetna anksioznost roditelja i malog pacijenta, a tranzicija prema palijativnoj skrbi ima posebne značajke u daljnjoj suradnji s obitelji pacijenta i širom zajednicom”, pojašnjava liječnik.
Što možete reći o trenutačnom uspjehu liječenja malignih bolesti u djece?
U dječjoj su dobi najčešće maligne bolesti leukemije, i tu se izdvaja ALL (akutna limfoblatična leukemija) koja uz dobre prognostičke čimbenike može doseći 5-godišnje preživljenje i od 90%. Najbolje rezultate u liječenju solidnih malignih tumora i 4-godišnje preživljenje od 80% bilježi nefroblastom (Wilm’s tumor) prema podacima American Cancer Society. Ostali solidni tumori imaju manji postotak preživljenja, ovisno o prognostičkim čimbenicima i stupnju proširenosti bolesti te dosežu 40-60% 5-godišnjeg preživljenja.
Ponosni smo na naše rezultate liječenja, ali naša je misija i cilj izliječiti i zaliječiti svako dijete oboljelo od maligne bolesti.
Možemo li govoriti o nekom postotku potpunih izlječenja?
Potpuna izlječenja su, naravno, moguća i postoje, ali neizvjesnost povrata bolesti postoji dugo u naših bolesnika. Naš cilj je potpuno izlječenje kako bismo mladim ljudima omogućili dug i kvalitetan život, ali s obzirom na raznolikost hematoloških, hematoonkoloških i onkoloških dijagnoza koje ulaze u heterogenu skupinu malignih bolesti u djece, teško je jednoznačno govoriti o postotku izlječenja, otprilike bi iznosilo 60% 5-godišnje preživljenje.
Muškarci oprez: Prepoznajte simptome raka prostate i testisa – jedan se često ignorira
Koliki je postotak relapsa bolesti kod malih bolesnika?
U 30-40% bolesnika s visokim rizikom bolesti dolazi do razvoja relapsa i/ili progresije bolesti. Tada liječenje postaje puno teže i veća je vjerojatnost letalnog ishoda. Puno je faktora koji utječu na relaps i ishod bolesti. Sve ovisi o biologiji tumora, njegovim karakteristikama, čimbenicima rizika i stadiju bolesti pri postavljanja dijagnoze.
Što se od terapija očekuje u budućnosti?
U ovom trenutku u tijeku su nove kliničke studije o djelovanju imunoterapije kao monoterapije, te kombinaciji s citostatskom terapijom. Razvoj novih dijagnostičkih metoda (npr NGS: next generation sequencing) analize tumorskog tkiva i krvi bolesnika pomažu u kreiranju terapijskih postupaka i primjeni ciljnih lijekova te doprinosu razvoja personalizirane medicine.
Imate 40 godina i pitate se što trebate – mamografiju ili ultrazvučni pregled?
Što bi za djecu onkološke pacijente značilo uvođenje stanične imunoterapije tumora u Hrvatsku?
U ovom trenutku određeni klinički uspjeh i odobrenje za provođenje terapije imaju produkti koji sadrže CAR-T (engl. chimeric antigen receptor) stanice za liječenje leukemija u dječjoj dobi (Kymriah), zatim za liječenje limfoma u odrasloj dobi (npr. Yescarta, Tecartus, Brayanzi) i multipli mijelom (Carvykti, Abemca).
Za pacijente oboljele od solidnih tumora u dječjoj dobi u centrima izvrsnosti u Europi i SAD-u provode se klinička ispitivanja s CAR-T stanicama faze I–II i bilježe uspjesi. Naime, radi se o rijetkim bolestima i još uvijek relativno malom broju pacijenata u kojih postoji indikacija za provođenje ovog postupka; kod njih se bilježi relaps, refraktorna bolest ili progresija bolesti, ali liječnici se i dalje rukovode smjernicama liječenja i provođenju standardnih recentnih protokola liječenja i njihovim rezultatima. Naravno, polažemo velike nade u ovako visokosofisticiranu vrstu terapije malignih bolesti i nadamo se i vjerujemo da će napredak znanosti, medicine, tehnologije vrlo brzo rezultirati znatnim i konkretnim napretkom u ovom području. Ako pacijent nema dobru prognozu, iscrpio je mogućnosti standardizirane terapije i zadovoljava kriterije za provođenje postupka CAR-T stanične terapije, procjenjuje se i njegov klinički status kako bi uspješno prebrodio komplikacije liječenja koje nikako nisu zanemarive. Za sada se uspješnost ovog postupka bilježi, kako je već navedeno, kod pacijenata s lošom prognozom pedijatrijske leukemije i B limfoma, a kod nekih sarkoma dječje dobi (rabdomiosarkom, Ewingov sarkom) uspjeh je još uvijek sporadičan.
U skladu s našom misijom, uporno težeći za što višim postotkom izlječenja naših malih onkoloških pacijenata, prostora za uvođenje novih inovativnih terapijskih postupaka kao što je u ovom slučaju stanična imunoterapija u djece, u Hrvatskoj definitivno ima.
Foto: Shutterstock, Marko Lukunić/PIXSELL
