Reumatoidni artritis češće pogađa žene, a uglavnom se pojavljuje u dobi između 20. i 45. godine

koljeno, bol, artritis

Diljem svijeta, reumatoidni artritis pogađa 0,3% do 1% stanovništva, a posljednjih godina čak je zabilježen porast učestalosti ove bolesti

Iako reumatoidni artritis ne ubrajamo među bolesti o kojima se mnogo govori u javnosti, od te bolesti boluje velik broj ljudi, a na to nas svake godine podsjeća Svjetski dan artritisa. Baš kao što ističe ovogodišnja kampanja podizanja svijesti pod nazivom „Pitajte znanost – pitajte liječnika“, pri pojavi prvih znakova ove bolesti potrebno je zatražiti što bržu liječničku pomoć. Konzultirajte se sa specijalistom reumatologom i zatražite stručno mišljenje znanstvenika i ne vodite se glasinama zbog kojih biste mogli nepotrebno patiti.

Reumatoidni artritis može ozbiljno utjecati na dnevne aktivnosti oboljelih. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, deset godina nakon oboljenja od reumatoidnog artritisa najmanje 50% pacijenata nije u mogućnosti zadržati posao s punim radnim vremenom.

Ovih 5 simptoma ukazuju na rak jednjaka - ne ignorirajte i tražite pomoć na vrijeme

U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira oko 1.700 novih bolesnika s reumatoidnim artritisom, dok je ukupan broj oboljelih oko 43.000 . Prema dostupnim podacima, ova bolest češće pogađa žene. Iako se reumatoidni artritis može pojaviti u svakoj životnoj dobi, uglavnom se pojavljuje u dobi između 20. i 45. godine. Pojavu bolesti može izazvati emocionalni stres te vanjski faktori koji djeluju na tijek bolesti poput hladnoće, vlage i fizičkih napora.

Prestanak liječenja nakon smanjenja boli je greška

Reumatoidni artritis je kronična upalna bolest koja uglavnom zahvaća zglobove, ali može zahvatiti i dijelove tijela oko zglobova te bilo koji organski sustav. U početku zahvaća manje zglobove na šakama, stopalima, zapešću i laktovima, koji mogu biti otečeni i bolni. Kasnije se upala može proširiti na velike zglobove poput koljena, kukova i gležnjeva, pa čak i na kralježnicu. Ako se bolest ne liječi, dovodi do invaliditeta, kao i do prerane smrtnosti. U usporedbi s općom populacijom, bolesnici s reumatoidnim artritisom umiru mlađi i imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i limfoma.

Iako još uvijek nema lijeka za potpuno izlječenje reumatoidnog artritisa, napredovanje bolesti može se značajno usporiti lijekovima koji utječu na imunološki sustav. Znakovi bolesti, osobito bol i upala, također se mogu ublažiti, ali se stanje mora održavati liječenjem i redovitim liječničkim kontrolama, čak i kad se upala povuče i bol prestane.

Nije znanstveno utemeljeno i dokazano da bi način života bio neka vrsta okidača, uzroka, triggera za nastajanje bolesti pa samim time ne znači nužno da bi promjena načina života oboljelom značila neku pomoć. Isto se odnosi i na prehrambene navike, iako se pomalo počinje govoriti o potrebi laganije prehrane, no to je tek u začecima. Fizička aktivnost, kretanje, svakako maksimalno do granice boli ili snage, može omogućiti bolju pokretljivost i psihološki učinak da oboljeli ne padne moralno (ne klone duhom), već da se ipak bori, a ne prepusti bolesti, što je na žalost još uvijek najčešća pojava. Pri tome se propisana medikamentozna terapija nikako ne smije zanemariti”, kaže uz to predsjednik Udruge Remisija Nenad Horvat i dodaje da se oboljeli najviše educiraju putem interneta i udruga oboljelih, a najčešći razlog tome je nedostatak vremena njihovih liječnika: ”Najbolje informacije oboljeli će pronaći kod svojeg ordinarijusa, specijaliste. A Udruga Remisija ima vrlo dobre članke o svim upalnim reumatskim bolestima (pa i RA) na svojoj web stranici www.remisija.hr”.

Ordinacija.hr

shutterstock 

 Prati nas na Viber Public Chatu!