Što je to zdravlje? Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja (prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije).
Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdravi stil života.
Što podrazumijevamo pod „zdrave stilove života“? Zdravi stilovi života uključuju uravnoteženu i zdravu prehranu, dovoljno tjelesne aktivnosti, dovoljno odmora i sna te smanjenje stresnih situacija.
Smanjite rizik od bolesti
Zdravi stil života uvelike utječe na očuvanje čovjekovog zdravlja, odnosno umanjuje rizike za nastanak brojnih bolesti. U današnje vrijeme prepoznata je važnost očuvanja zdravlja, odnosno prevencije i sprječavanja bolesti. Adekvatnom prehranom i dovoljnom količinom tjelesne aktivnosti uvelike možemo utjecati na smanjenje rizika nastanka kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke maligne bolesti.
Vezano uz tjelesnu aktivnost, opće preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za bavljenje tjelesnom aktivnosti su najmanje 150 minuta tjedno umjerene tjelesne aktivnosti aerobnog tipa, ili 75 minuta tjedno tjelesne aktivnosti visokog intenziteta. Kroz jednu ili više aktivnosti tijekom dana može se skupiti preporučena razina od 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, a dodatni zdravstveni učinci mogu se postići većom količinom tjelesne aktivnosti, ovisno o zdravstvenom stanju pojedinca.
1. Što je to zdrava prehrana?
Kada govorimo o prehrani, zapravo govorimo o uravnoteženoj prehrani. Ona podrazumijeva prehrana konzumiranje odgovarajuće količine namirnica svih skupina, koje su važne za ljudsko zdravlje. Pojam uravnotežene prehrane često se brka s nekim od režima prehrane koji uključuju mršavljenje, no to nikako nije isto. Nijedna skupina namirnica zasebno ne može pružiti sve što je ljudskom organizmu potrebno, stoga je nužno kombinirati različite vrste namirnica (sadržajno: ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vitamine i minerale). Ono što je najvažnije je raznovrsna prehrana i umjerenost u količinama. Uvijek preporučujemo lokalno i sezonsko.
2. Boravite u prirodi što više
Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, pozitivan učinak na zdravlje ima i boravak u prirodi. Pokušajte što više slobodnog vremena boraviti u prirodi. Hoće li to biti šetnja, trčanje, vožnja bicikla, planinarenje ili rad u vrtu, manje je važno. Odaberite aktivnost koja vam najviše odgovara, čini vas zadovoljnim, ispunjenim i sretnim.
3. Negativni utjecaj stresa
U današnje vrijeme stres je neizbježan dio života i dio je naše svakodnevice. Najčešće ga uzrokuju loša organizacija vremena, nezadovoljstvo poslom ili međuljudskim odnosima, prevelik broj obaveza, emocionalan stres te nezadovoljavajuća ekonomska situacija. Stres može vrlo negativno utjecati na zdravlje.
Na neke stresore je naravno teže djelovati, no na neke svakodnevne itekako možemo utjecati kako bi nam život bio lakši. Općeniti savjeti za lakše suočavanje sa stresom su također adekvatna prehrana i tjelesna aktivnost.
4. Vježbanje je ključ
Vježbanje je izvrstan alat protiv stresa i pomaže u lakšem suočavanju sa stresnim situacijama. Osim toga, preporučuje se ranije ustajanje ujutro kako biste dan započeli opuštenije i manje užurbano.
Dovoljno se odmarajte i više boravite u prirodi. U slobodno vrijeme bavite se onim što vas opušta i pomaže da se na neko vrijeme isključite iz svakodnevnih briga i zadataka. Poželjno je naučiti neke od vježbi opuštanja, dubokog disanja, trbušnog disanja ili neku od meditativnih tehnika koje su alati za umanjivanje posljedica stresa. Iznimno je važno i spavati dovoljan broj sati, a poželjno je da to budu noćni sati.
Kako bismo uvrstili neke od gore navedenih preporuka u dio svoje svakodnevice trebamo uložiti malo vremena, truda i upornosti. Mijenjanje navika nije lako, no ako postoji volja i motivacija, sve je moguće. Nakon par tjedana moguće je usvojiti nove navike, odnosno stare zamijeniti novima. Pripazite da si u početku ne zadate prevelik cilj, odnosno ako ga odmah ne uspijete dostići da ne izgubite volju i motivaciju. Započnite manjim koracima i samo nastavite dalje. Ne budite prestrogi prema sebi, ali budite uporni. Ako određeni plan ne djeluje, prilagodite ga ili smislite novi. Zadržite pozitivan stav i oprostite si ako pogriješite.
Svatko bi trebao osvijestiti važnost vlastite uloge i odgovornosti za svoje zdravlje.
Stvorite pozitivan stav prema zdravim stilovima života jer zdravlje je ono što uzimamo zdravo za gotovo, najčešće toliko dugo dok ga ne izgubimo!
Pripremile: Jelena Čvrljak, mag. cin. i Ana Puljak, dr.med., spec. javnog zdravstva, Odjel za promicanje zdravlja, Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar
