U 2024. godini s pretilošću je živjelo 170 milijuna djece i adolescenata, a WHO posebno ističe važnost prehrane, kretanja i mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je prve globalne smjernice za liječenje pretilosti kod djece i adolescenata. Cilj je zdravstvenim sustavima i zdravstvenim djelatnicima pružiti jasne preporuke kako osigurati pravodobnu, na znanstvenim dokazima utemeljenu i na pojedinca usmjerenu skrb.
Prema podacima WHO-a, u 2024. godini 170 milijuna djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina živjelo je s pretilošću. Među njima je bilo oko 70 milijuna djece u dobi od 5 do 9 godina te 100 milijuna adolescenata u dobi od 10 do 19 godina. Učestalost pretilosti među djecom i adolescentima ove dobi učetverostručila se od 1990. godine – s dva na osam posto.
Pretilost nije samo pitanje tjelesne mase
WHO pretilost definira kao kroničnu bolest sklonu ponovnom pojavljivanju, koja se uz odgovarajuću i učinkovitu zdravstvenu skrb može držati pod kontrolom. Posljedice pretilosti mogu se početi razvijati već u djetinjstvu, a povećavaju rizik od niza nezaraznih bolesti, među kojima su šećerna bolest tipa 2 te bolesti srca i krvnih žila.
No, posljedice nisu samo fizičke. Djeca i adolescenti koji žive s pretilošću mogu biti izloženi stigmatizaciji, diskriminaciji i vršnjačkom nasilju, što može imati posljedice na njihovo emocionalno i društveno funkcioniranje.
Zbog toga WHO naglašava da su prevencija i liječenje pretilosti važni ne samo za tjelesno zdravlje, već i za mentalno zdravlje, zdrav rast i razvoj, obrazovanje, društvenu dobrobit i kvalitetu života djece i adolescenata.
Prehrana, kretanje i promjena ponašanja temelj su liječenja
Za djecu i adolescente s pretilošću WHO snažno preporučuje strukturirane programe koji uključuju prehranu, tjelesnu aktivnost i promjene ponašanja. Takve se intervencije mogu provoditi individualno ili kao dio šireg, višekomponentnog programa.
Digitalne zdravstvene intervencije također se mogu koristiti, ali WHO ih zasad uvjetno preporučuje uz nadzor roditelja ili skrbnika. Istodobno, WHO jasno navodi što se ne preporučuje najmlađima. Kod djece u dobi od 0 do 9 godina ne preporučuju se lijekovi za liječenje pretilosti, barijatrijska kirurgija ni uređaji namijenjeni smanjenju tjelesne mase.
Barijatrijska kirurgija podrazumijeva operativne zahvate kojima se mijenja želudac ili probavni sustav kako bi se pomoglo u smanjenju tjelesne mase.
Kod adolescenata u dobi od 10 do 19 godina lijekovi koji su odobreni za liječenje pretilosti mogu se razmotriti tek ako nadzirani višekomponentni program promjene životnih navika nije dao željene rezultate. Barijatrijska kirurgija može se razmotriti i kod adolescenata s teškom pretilošću, ali samo pod strogo definiranim uvjetima.
– Temelj skrbi za djecu i adolescente s pretilošću nisu lijekovi ni operacije, već pristup sveobuhvatnoj podršci koja omogućuje zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost i održivu promjenu ponašanja. Naš prioritet mora biti osigurati da svako dijete i svaki adolescent od najranije dobi mogu dobiti kvalitetnu zdravstvenu skrb i odrastati u okruženju koje ih podržava. Na taj način mogu postići i održati zdravu tjelesnu masu te postaviti temelje za zdravlje i dobrobit tijekom cijelog života – rekla je dr. Luz María De Regil, direktorica Odjela za prehranu i sigurnost hrane WHO-a.
Važno je istodobno brinuti i o mentalnom zdravlju
Iako mentalno zdravlje nije primarni fokus novih smjernica, WHO posebno ističe potrebu da se problemi mentalnog zdravlja i pretilost promatraju zajedno. Tjeskoba, depresija, nisko samopoštovanje i poteškoće u regulaciji emocija mogu pridonijeti nezdravim prehrambenim navikama, manjoj tjelesnoj aktivnosti i povlačenju iz društva.
Istodobno, djeca i adolescenti s pretilošću mogu biti izloženi stigmatizaciji i vršnjačkom nasilju, što dodatno može narušiti njihovu emocionalnu dobrobit. Zdravstveni djelatnici zato bi trebali što ranije prepoznati i istodobno se baviti i pretilošću i problemima mentalnog zdravlja, uz pristup koji je prilagođen dobi djeteta, uključuje obitelj i uvažava njegove individualne potrebe.
Cilj nije samo izgubiti kilograme
WHO naglašava da liječenje pretilosti kod djece i adolescenata ne bi trebalo biti usmjereno isključivo na gubitak tjelesne mase. Cilj treba biti poboljšanje ukupnog zdravlja, svakodnevnog funkcioniranja i dobrobiti djeteta. Skrb treba biti usmjerena na pojedinca, prilagođena njegovoj dobi i potrebama te potrebama njegove obitelji.
Važno je i dugoročno praćenje jer liječenje pretilosti nije kratkotrajan proces. Potrebno je osigurati kontinuitet zdravstvene skrbi i dugoročnu podršku. WHO pritom upozorava da zdravstveni sustavi i liječenje sami po sebi ne mogu zaustaviti globalni porast pretilosti.
Potrebne su i šire društvene mjere kojima će zdrava prehrana i tjelesna aktivnost postati dostupnije i cjenovno pristupačnije. WHO među njima navodi regulatorne i fiskalne mjere, ali i djelovanje u područjima obrazovanja, urbanog planiranja, prometa i socijalne zaštite.
Drugim riječima, prevencija pretilosti ne može biti odgovornost samo djeteta, roditelja ili liječnika. Potrebno je stvarati okruženje u kojem je lakše donositi zdrave izbore.
Preporuke obuhvaćaju razdoblje od djetinjstva do odrasle dobi
Nove smjernice nadovezuju se na postojeće preporuke WHO-a za odrasle te zajedno čine dio pristupa liječenju pretilosti kroz cijeli životni vijek. One donose preporuke utemeljene na znanstvenim dokazima za upravljanje i liječenje pretilosti od djetinjstva, preko adolescencije, sve do odrasle dobi.
Objavljivanje smjernica dio je šireg odgovora WHO-a na globalni porast pretilosti, uključujući i njegov plan ubrzanog djelovanja usmjeren na zaustavljanje tog trenda.
(Ordinacija.hr)
