Jesen i infekcije gornjeg dijela dišnog sustava

Jesen je stigla, a s njom i bolesti koje su:

• najčešći razlog izostanka oboljelog s radnog mjesta ili školske nastave,
• najčešći povod odlaska liječniku i
• najčešći razlog za često neopravdano uzimanje antibiotika a to su:

Akutne infekcije gornjeg dijela dišnog sustava

Nakon dugog razdoblja visokih ljetnih temperatura stigla je konačno i jesen praćena niskim temperaturama i većim temperaturnim razlikama između dnevnih i noćnih vrijednosti.
Prirodna otpornost organizma je uz niske temperature znatno smanjena, a time povećana sklonost akutnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava.

Većoj učestalosti obolijevanja doprinosi i duži boravak većeg broja ljudi u zatvorenim, nedovoljno provjetrenim prostorijama sa suhim i toplim zrakom kao što su npr. dječji vrtići, škole, radna mjesta, kina, sredstva javnog prijevoza i sl.

Na sreću, većina infekcija gornjeg djela dišnog sustava je blaga i ne zahtjeva ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje.

Kako često obolijevamo?

Akutne infekcije gornjeg dijela dišnog sustava ili akutne respiratorne infekcije (ARI), su najučestalije bolesti čovjeka. Djeca obolijevaju češće (4 do 7 puta godišnje) dok odrasle osobe obolijevaju u prosjeku 3 do 5 puta godišnje. Djeca koja borave u dječjim vrtićima imaju najveću učestalost bolesti – čak vise od 10 puta godišnje. Razlog veće učestalosti prehlade kod djece su nedovoljna razvijenost imunostnog sustava kao i izloženost različitim mikroorganizmima u kontaktu s drugom djecom u vrtiću i školi  Poznato je naime, da postoji više od 500 antigeno različitih tipova i podtipova mikroorganizama koji mogu uzrokovati spomenute bolesti.

Zašto su akutne infekcije gornjeg dijela respiratornog sustava tako 

česte?

Osnovni razlozi tako velike učestalosti su :

• način prijenosa infekcije kapljičnim putem i kontaktom (dodirom)
• građa dišnog sustava čovjeka kao vrlo otvorenog organskog sustava
• postojanje velikog broja uzročnika bolesti
• nedostatna i teška prevencija bolesti
• ograničene mogućnosti liječenja

Koji su uzročnici akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava?

Uzročnici bolesti mogu biti virusi i bakterije. Najučestalije, blage infekcije gornjega dijela dišnoga sustava u oko 90 posto slučajeva uzrokuju virusi. Radi se o respiratornim virusima, te virusima gripe A, B i C, a rjeđe bakterijama Streptoccocus pneumoniae, Streptoccocus pyogenes, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis.

Poznato je više od 200 vrsta virusa koji izazivaju simptome prehlade. Najčešće su to rinovirusi (grč. rhinos=nos), reovirusi, koronavirusi, virusi parainflunce i drugi manje virulentni virusi koji izazivaju običnu prehladu. Ostali virulentniji respiratorni virusi izazivaju febrilni respiratorni katar, dok virusi influence tip A i B izazivaju gripu.

Kako se bolest manifestira i liječi?

Dok virusi izazivaju običnu prehladu, febrilni respiratorni katar i gripu, bakterije češće uzrokuju upale uha, sinusa i grla primarno ili kao bakterijsku superinfekciju nakon prethodno preboljele virusne bolesti (upala uha, upala sinusa i streptokokna upala grla).

Obična prehlada najčešće prolazi bez povišene tjelesne temperature i općih simptoma. Bolesnik se žali na hunjavicu i konjunktivitis (upalu očne spojnice).Komplikacije se rijetko razvijaju, a liječenje treba biti usmjereno na otklanjanje simptoma bolesti.

Febrilni respiratorni katar karakterizira povišena tjelesna temperatura i prisutnost općih simptoma. Uz hunjavicu i konjunktivitis prisutni su i ostali respiratorni simptomi: kašalj, grlobolja i promuklost. Liječenje febrilnog respiratornog katara bez komplikacija je simptomatsko, a u slučaju razvoja komplikacija kao što su otitis (upala uha) i sinusitis (upala sinusa) primjenjuju se i antibiotici.

Gripa (influenca) je znatno ozbiljnija bolest gornjeg dijela dišnog sustava uzrokovana virusima gripe koja se pojavljuje svake godine (sezonska gripa)

Antibiotici - kada?

Moramo znati da je primjena antibiotika u liječenju akutnih nekompliciranih virusnih infekcija dišnog sustava - neopravdana. Antibiotici se (usprkos zahtjevu i pritisku bolesnika i roditelja) primjenjuju u liječenju  komplikacija virusnih infekcija (sinusitisi i otitisi) i u liječenju streptokokne angine.

Autorica teksta:

doc. dr. med. Sanja Popović Grle
KBC Rebro - KB Jordanovac