Osobe koje preferiraju mediteranski način prehrane tj. prehrambeni režim bogat voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom i orašastim plodovima, u manjoj su mjeri izloženi riziku od razvoja depresije. Potvrdila je to najnovija španjolska studija.
Mediteranski se način prehrane u većini slučajeva preporuča za smanjenje
rizika od srčanog i moždanog udara te kardiovaskularnih bolesti. Novo je otkriće potvrdilo da ovaj način prehrane pozitvno djeluje i na mentalno stanje.
U istraživanju je sudjelovalo više od 10 tisuća zdravih odraslih osoba, koje
su liječnici pratili od 1999. do 2005. godine.
Na samom početku studije niti jedna osoba nije patila od depresije. Njihovo pridržavanje
mediteranskog načina prehrane je mjereno kroz nekoliko varijabli, poput
niskog unosa mesa, umjerenog unosa alkohohola i mliječnih proizvoda te visokog
unosa voća, orašastih plodova, žitarica, povrća i ribe.
Rezultati su pokazali da su najvjerniji
sljedbenici mediteranske prehrane imali 30 posto manju vjerojatnost za razvoj depresije za razliku od osoba koje su zanemarivale
prehrambena pravila. Da stvar bude bolja, manja vjerojatnost za depresiju je
povezana s konkretnim namirnicama poput voća, povrća i
maslinovog ulja.
Znanstvenici tvrde da postoji nekoliko pojašnjenja za pozitivan efekt
meditaranske prehrane. Ona naime poboljšava funkciju endotelija, osjetljive unutarnje
stijenke arterija, koja je uključena u proizvodnju BDNF proteina
tj. molekule odgovorne za rast i razvoj živčanih stanica, objavili su
autori studije.
Maslinovo ulje npr. poboljšava vezivanje serotonina za receptore – a serotonin
je ključni neuroprijenosnik kod depresije. Omega-3 masne kiseline otkrivene u nekim
vrstama ribe poboljšavaju funkciju centralnog živčanog sustava. Svi ovi
mehanizmi mogu voditi do poboljšanog djelovanja mozga. Na taj se način osobe
lakše nose sa svakodnevnim stresom, poručili su stručnjaci.
Međutim, liječnici savjetuju već oboljelim osoba da depresiju ne
pokušavaju liječiti mediteranskim načinom prehrane.
“Ova prehrana je dobar
način preveniranja depresije, ali ne i njenog liječenja. Pacijenti koje
već muči ova bolest moraju potražiti prikladno medicinsko
liječenje”, zaključili su autori studije.
K. Ramić
