Svake godine, u posljednjem tjednu svibnja (25. – 31. svibnja), obilježava se Europski tjedan borbe protiv raka.
U fokusu ovogodišnje kampanje je Europski plan borbe protiv raka (#EUCancerPlan) i uloge svakog dionika u njegovoj što boljoj i učinkovitijoj provedbi.
Rak je globalni javnozdravstveni problem s kojim se potrebno suočiti na svim razinama. Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u Europi je u 2020. godini dijagnosticirano preko 4 milijuna slučajeva raka, a umrlo je više od 1,9 milijuna ljudi. Na temelju sadašnjih podataka, procjenjuje se da će se 40% Europljana u jednom trenutku svog života suočiti s nekom od dijagnoza raka.
U Hrvatskoj je u 2020. godini od raka umrlo 13.138 ljudi, što rak dovodi na visoko drugo mjesto najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj, odmah nakon srčano-žilnih bolesti. Kod osoba mlađih od 65 godina rak je najčešći uzrok smrti te uzrokuje oko 36% svih smrti u toj dobi.
Kada govorimo o smrtnosti od raka, Udruženje europskih liga protiv raka (ECL) navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može izbjeći i to pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka.
Europski kodeks protiv raka (ECAC)
Prvo izdanje ECAC-a datira još iz 1987. godine, a do danas je triput revidiran. Svako izdanje kodeksa protiv raka usmjereno je na aktivnosti koje pojedinci mogu poduzeti u cilju sprječavanja raka. Trenutno je na snazi četvrto izdanje ECAC-a koje se ističe po svojim navodima temeljenim isključivo na čvrstim znanstvenim dokazima, usmjerenosti na opću populaciju (umjesto na donositelje odluka, zdravstvene djelatnike, industriju i sl.) te navedenim najznačajnijim rizičnim čimbenicima. Također, naglasak četvrtog izdanja ECAC-a stavljen je na prikladnost i značajnost poruka za prosječnog stanovnika (ne samo za one koji su u visokom riziku od obolijevanja od raka) i na aktivnosti koje svaka osoba može poduzeti kako bi ublažio svoj rizik od raka te su u istom korištene vrlo jednostavne, izravne i svima razumljive rečenice.
Četvrto izdanje ECAC-a najbolje možemo opisati kao „12 koraka za smanjenje rizika od raka“. Pridržavajući se sljedećih koraka, svaka osoba čini veliki korak u poboljšanju i zaštiti vlastitog zdravlja:
1. Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
2. Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo:
Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.
Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.
6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
10. Za žene:
- Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.
- Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka.
- Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.
11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:
- Hepatitisa B (za novorođenčad)
- Humanog papiloma virusa (HPV)
12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:
- Debelog crijeva
- Dojke
- Vrata maternice
- Pluća
Ovo su razlike u simptomima raka debelog crijeva i raka želuca: Što trebate znati?
Izvor: HZJZ
Foto: Shutterstock
