U 30 godina stope pretilosti među djecom i adolescentima u svijetu porasle su čak četiri puta, dok su se stope pretilosti u odraslih više nego udvostručile – a Hrvatska je u klubu najlošijih
Povodom Svjetskog dana debljine, koji se obilježava 4. ožujka, izuzetno je važno istaknuti nedavnu studiju objavljenu 1. ožujka 2024. u uglednom časopisu The Lancet. Ova studija, koju je provela skupina istraživača NCD Risk Factor Collaboration (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), a u kojoj sudjeuluje i Hrvatska donosi izuzetno zabrinjavajuće podatke.
U svijetu živi više od milijarde ljudi s pretilošću. Uzimajući u obzir razdoblje od 1992. do 2022. godine i analizirajući podatke prikupljene od čak 222 milijuna ispitanika u 190 zemalja, studija pokazuje da su stope pretilosti među djecom i adolescentima porasle čak četiri puta, dok su se stope pretilosti u odraslih više nego udvostručile.
Ovi alarmantni trendovi upućuju na hitnu potrebu za globalnim djelovanjem i promjenama u pristupu prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Stanje u Hrvatskoj je iznimno zabrinjavajuće. Prema istoj studiji, u Hrvatskoj je 2022. bilo pretilo 28,3% žena, što je povećanje od 14,9% u usporedbi s podacima iz 1990. Još je više zabrinjavajuća situacija kod muškaraca, gdje je udio pretilih iznosio 34,8% u 2022., što je porast od 24,1% u zadnjih 30 godina.
Slični zabrinjavajući obrazac vidi se i u djece i adolescenata u Hrvatskoj: 2022 bilo je 7,2% pretilih djevojčica što je povećanje za 3,9% u zadnjih 30 godina, a iste je godine bilo pretilo 11.3% dječaka što je porast za 6.3 % od 1990. godine. Ti podaci uklapaju se u ostale loše podatke kojima je Hrvatska u ovom istraživačkom konzorciju najvećim dijelom predstavljena rezultatima EHUH studija.
Ovi rezultati naglašavaju hitnost potrebe za implementacijom sveobuhvatnih strategija i politika koje će rješavati uzroke i posljedice pretilosti. Pored toga, nužno je osvijestiti javnost o važnosti zdravog načina života i podržati inicijative koje promiču pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
Ti alarmantni podaci koji kao odraz nezdravog života oslikavaju lošu zdravstvenu pismenost u Hrvatskoj potaknuli su prije nekoliko godina Hrvatsku ligu za hipertenziju da pokrene trajnu akciju Lov na Tihog ubojicu, a trenutni planovi Ministarstva zdravstva idu u smjeru osvještavanja javnosti o debjini kao i ostalim čimbenicima kardiovaskularnog rizika te stavljanjem pod kontrolu.
