U pandemiji smo naučili da maske značajno štite od respiratornih zaraza, ali sada nema potrebe za njima. U Zavodu za javno zdravstvo ne očekuju dramatičnu jesen
U razgovoru za Ordinaciju prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med. ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” govorio je o svojoj viziji za buduće usmjerenje i razvoj Zavoda te što nas čeka na jesen glede Covida-19. Između ostalog osvrnuo se na imunološki zavod u Zagrebu i kako planira poticati istraživanje i razvoj u području javnog zdravstva unutar Zavoda.
Kako biste opisali svoju viziju za buduće usmjerenje i razvoj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”?
Zavod je ustanova sa dugom tradicijom skrbi za zdravlje građana Zagreba i Hrvatske. Obavljamo široki spektar djelatnosti: od školske medicine, epidemiologije, zaštite mentalnog zdravlja, javnog zdravstva, javnozdravstvene gerontologije, kliničke mikrobiologije, zdravstvene ekologije, zaštite na radu, medicine rada i sporta pa sve do znanstvene i nastavne djelatnosti. Moja vizija daljnjeg razvoja jest još kvalitetnije povezati Zavod s lokalnom zajednicom, odnosno lokalnom samoupravom i provoditi programe prilagođene gradskim četvrtima.
Sajam zdravlja: Štampar u tvom kvartu danas počinje u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad
Gornji grad – Medveščak, primjerice, ima puno drugačiju strukturu stanovništva, a time i zdravstvene izazove, nego Sesvete. Zdravstveni sustavi ne mogu sami iznijeti programe promicanja zdravlja i prevencije bolesti, već tu trebamo pomoć građana, udruženja, lokalne samouprave. Želim Zavod dodatno otvoriti prema građanima, jer to i jest jedan od temeljnih Štamparovih postulata (“Glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive, a ne ordinacija.”) Na tom tragu organizirali smo programe “Sajam zdravlja: Štampar u tvom kvartu”, a trenutno sa zagrebačkim obrtnicima dogovaramo da postanu ambasadori zdravlja i pomognu nam u provođenju programa ranog otkrivanja malignih bolesti.
Kako biste se nosili s izazovima u promociji javnog zdravlja u suvremenom društvu, uključujući pandemije poput COVID-19?
Uz postojeće programe, potrebno je učiti i primjenjivati primjere dobrih praksi drugih zemalja. Program suradnje s obrtnicima jedan je od takvih primjera, jer se u nekim zemljama pokazalo kako se značajno poboljšao odaziv u program ranog otkrivanja raka, nakon što su građani o tome mogli doznati u frizerskom ili pedikerskom salonu, u ljekarnama i knjižnicama… U promociju zdravlja potrebno je uključiti gotovo sve društvene sustave: osim zdravstva, izrazito važni su sustavi obrazovanja, kulture, sporta pa i gospodarstva (“Pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi, bez razlike”). Zdravlje građana treba biti nad-sektorski i trans-sektorski prioritet i to mora biti i ostati jasno opredjeljenje nositelja vlasti. Informiranje građana prva je stepenica, ali za promjene navika to nije dovoljno. Zdravlje je resurs koji ima snažan utjecaj na razvoj društva (“Pitanje narodnog zdravlja je većeg ekonomskog, nego humanitarnog značaja”).
Što možemo očekivati na jesen? Hoće li biti ponovno uvođenje nekih mjera?
Ne očekujem dramatičnu jesen i uvođenje restriktivnijih mjera osim, primjerice, preporuke nošenja maski u javnim prostorima u trenutku kada bude više zaraženih i preklopi se sa sezonom gripe. U ovom trenutku pristiže cjepivo s novijom varijantom koronavirusa i preporučit ćemo osobama starije životne dobi i drugim ranjivim pojedincima da se docijepe, ako je od zadnjeg cijepljenja proteklo više od godinu dana.
Njemački znanstvenici preporučuju ponovno nošenje maski, što vi mislite o tome?
U doba pandemije korone naučili smo da maske značajno štite od respiratornih zaraza, prve sezone nismo imali niti jedan slučaj gripe u Hrvatskoj! Tada sam rekao da je to dovoljna razina dokaza da osobama starije dobi preporučimo nošenje maske u, primjerice, javnom prijevozu ili čekaonicama zdravstvenih ustanova u doba gripe i drugih virusnih infekcija. U ovom trenutku ne vidim potrebu za time.
Hoće li ponovno zaživjeti Imunološki zavod i koliko je njegova potreba u vrijeme pandemije?
Tema Imunološkog zavoda je uvijek otvorena. Prije nekoliko dana sam dobio informaciju kako se priprema preseljenje i početak proizvodnje seruma protiv ugriza otrovnih zmija i proizvodnje preparata na bazi krvnih derivata. Hoće li Imunološki zavod proizvoditi virusna cjepiva ne znam, ali to sigurno nije bliska budućnost. U vrijeme pandemije vidjeli smo koliko domaća proizvodnja cjepiva može biti pitanje nacionalne sigurnosti (brža dostupnost po nižoj cijeni). Domaća proizvodnja pitanje je biološke sigurnosti, kao što je primjerice gradnja elektrane pitanje energetske sigurnosti. Takva proizvodnja nije od strateške važnosti u “mirnom” razdoblju, no u doba krize je iznimno važna. Dio znanstvenika koji su bili zaposlenici Imunološkog zavoda vidio je u NZJZ “Dr. Andrija Štampar” mogućnost nastavka znanstvenog rada na razvoju virusnih cjepiva te smo i započeli neke razgovore sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja te zagrebačkim Sveučilištem o toj temi.
Kako planirate unaprijediti suradnju između Nastavnog zavoda i drugih relevantnih institucija, uključujući zdravstvene ustanove, obrazovne institucije i lokalnu zajednicu?
Već smo uspostavili izvrsnu suradnju sa zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač Grad Zagreb, jer postoje brojna područja u kojima se preklapamo s djelatnostima domova zdravlja. U projektu “Snažna patronažna”, u kojemu je Zavod bio nositelj i dobio potpuno financiranje iz europskog Fonda solidarnosti, odradili smo treninge za svih 150 patronažnih sestara na području Grada. Patronažne sestre rade u domovima zdravlja, no njihov posao je promicanje zdravlja u domovima građana i zajedno smo radili na programima smanjenja štetnih zdravstvenih ponašanja, a poseban naglasak stavljen je na zdravstvene potrebe osoba starije životne dobi.
U programu smo radili i na smanjenju posljedica profesionalnog sagorijevanja jer moramo brinuti i o zdravlju zdravstvenih radnika kojih je sve manje, a posla imaju sve više. Grad Zagreb financijski nas je podržao u programu smanjenja posljedica po zdravlje od stresa izazvanog pandemijom i potresom za medicinske sestre u domovima za starije. Fizičko i mentalno zdravlje radnika Zavoda mi je osobno vrlo visoko na listi prioriteta pa unutar Zavoda imamo i radnu skupinu zaduženu da brine o našim radnicima. Održavamo radionice za zaposlenike, planinarske i druge izlete (primjerice, krajem rujna odlazimo u organizirani posjet Plitvičkim jezerima), organiziramo odlaske u kazalište… S druge strane, potičem djelatnike Zavoda da i sami sklapaju mreže suradnje s drugim institucijama, udrugama, lokalnom zajednicom… U tome ih maksimalno podržavam i smatram kako se takvim pristupom jača njihova motiviranost i potiče kreativnost.
Možete li navesti primjere projekata ili inicijativa koje ste vodili ili podržavali, a koje su imale pozitivan utjecaj na javno zdravlje?
Uz već nabrojene inicijative istaknuo bih brigu Zavoda za suzbijanje i kontrolu pandemije u domovima za starije. Mislim da se u tom području možemo ponositi u svjetskim razmjerima. Ostvarili smo sjajnu suradnju s “javnim” domovima, ali isto tako i privatnim i udomiteljskim obiteljima. Tijekom pandemije izgrađeno je veliko povjerenje između institucija, a Zavod je svima bio na raspolaganju kao sigurno utočiste za savjete po svim pitanjima i pomoć u organizaciji. Još jednom želim neizmjerno zahvaliti svim radnicima Zavoda na onom što su radili u protekle tri godine. Istaknuo bih i suradnju s Domom zdravlja Zagreb – Istok u kojemu je otvoren Centar za mlade, gdje mladi mogu dobiti savjete iz svih područja zdravlja, od mentalnog, reproduktivnog, do savjetovališta za smanjenje prekomjerne tjelesne težine.
Usamljenost kod starijih može smanjiti mozak i povećati rizik od demencije
Surađujemo s knjižnicama u kojima naši stručnjaci vode radionice za mlade, a kako se o tim aktivnostima pročulo i izvan Zagreba, imamo pozive i iz drugih gradova da njihovim stručnjacima prenesemo primjere dobre prakse. Zavod ima i tim koji radi programe za osobe s invaliditetom. Uz financijsku podršku Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba vrlo smo uspješno proveli program “Podrška neformalnim njegovateljima osoba starije životne dobi”. Neformalni njegovatelj pojam je koji se odnosi na neplaćene pojedince, najčešće članove obitelji koji na sebe preuzimaju skrb o svojem bližnjem, što uključuje brigu o osobnoj higijeni i sigurnosti, kupovanje i pripremanje namirnica, odlaske liječnicima, pripremanje i davanje terapije, ali i emocionalnu podršku. Preuzimanjem uloge neformalnog njegovatelja nužno dolazi do promjena koje mogu drastično utjecati na svakodnevni život. U mojemu mandatu osnovan je odjel koji se bavi manjinskim stresom (sve manjine u društvu, od nacionalnih, osoba lišenih slobode, seksualnih manjina, radnika migranata…). Ne smijem zaboraviti niti Centar za sigurnost i kvalitetu hrane u kojem istražujemo zemljopisno porijeklo hrane i patvorenost, kako bismo štitili zdravlje naših građana, ali i njihov interes kao potrošača. Razvili smo Eko-kartu Grada Zagreba, gdje građani u realnom vremenu mogu pratiti kvalitetu zraka, vode, peludnu prognozu itd. Ova ustanova zaista holistički brine o zdravlju građana!
Kako biste osigurali transparentnost i odgovornost u radu Nastavnog zavoda?
Odgovorno trošenje javnih resursa od neizmjerne je važnosti za društveno zdravlje te izrazito vodim brigu o transparentnosti poslovanja Zavoda. Poštujemo sve propise i imamo nadstandarde u tom području; voditelji financija, pravnih poslova i poslova upravljanja ljudskim resursima te poslova upravljanja kvalitetom imaju moju maksimalnu podršku za transparentno i odgovorno poslovanje. To je jedan od glavnih motiva zašto sam se i kandidirao za ravnatelja Zavoda.
Kako planirate poticati istraživanje i razvoj u području javnog zdravstva unutar Zavoda?
Unutar Zavoda djeluje Služba za znanost i nastavu koja ima zadatak poticati i koordinirati projektne i znanstveno-nastavne aktivnosti. Ovu Službu planiramo dodatno kadrovski ojačati, a od početka mandata inzistiram i na suradnji među službama te radnim grupama koje uključuju stručnjake različitih profila. Na taj način dodatno gradimo suradnju zaposlenika koje potičem da promišljaju o Zavodu u cjelini, a ne samo o interesu pojedine organizacijske jedinice. Stručno vijeće Zavoda je dobilo zadatak izraditi novi program i procedure edukacije i razvoja zaposlenika, a u jedinici ljudskih resursa radit će se planovi razvoja karijera zaposlenika. U skladu s financijskim mogućnostima, Zavod će financirati edukacije, usavršavanja, doktorske škole, koje su nadstandard, odnosno nisu obaveza poslodavca.
Kako biste se nosili s ograničenim financijskim resursima i osigurali učinkovitu raspodjelu sredstava unutar Zavoda?
Ulaganje u razvoj novih procesa je smjer kojim idemo. Upravo završavamo proces kupnje poslovnog prostora za potrebe Službe za kliničku mikrobiologiju, a moramo i obnoviti vozni park jer imamo stara vozila za terenski rad. Relativno značajan izvor prihoda Zavoda su i naše tržišne aktivnosti te se tu moramo nositi s izazovima aktualne, ne baš bajne, situacije (inflacija, porast plaća, međunarodna konkurencija itd.) U svakom slučaju, svaki euro “okrenem” tri puta prije nego ga potrošim, što ponekad nailazi na neodobravanje kod mojih kolega.
Kako planirate komunicirati s javnošću i educirati građane o važnosti javnog zdravlja i ulozi Nastavnog zavoda u tom kontekstu?
Završit ću sa, možda, najdražim citatom dr. Andrije Štampara: “Važnije je obavještavanje naroda od zakona”. To naravno ne znači poziv na nepridržavanje zakona, već želim osvijestiti činjenicu da donošenjem zakona problemi nisu riješeni. Komunikacija s građanima izrazito je važna, no ponavljam da to ne može samostalno iznijeti sustav zdravstva. Zavod ima posebnu odgovornost i dužnost organizirati dobro i jasno informiranje, organizirati aktivnosti za unapređenje zdravlja koje imaju dokazanu učinkovitost. Ukratko, ne bavimo se zdravljem pojedinaca, već brinemo o zdravlju zajednice!
