S porastom temperatura raste i rizik od zdravstvenih problema poput iscrpljenosti i toplinskog udara, koji mogu biti opasni po život. Stručnjaci upozoravaju da su najugroženiji stariji, djeca i kronični bolesnici, no opasnost prijeti svima ako se ne poduzmu prave mjere opreza.
S dolaskom novog toplinskog vala i temperatura koje će se u termometrima opasno približiti, a ponegdje i premašiti 35 Celzijevih stupnjeva, stručnjaci pozivaju na pojačan oprez. Ekstremna vrućina predstavlja ozbiljan stres za organizam koji se bori s regulacijom unutarnje temperature. Najvažnije pravilo jest izbjegavanje izravnog izlaganja suncu u najtoplijem dijelu dana, između 10 i 17 sati. To se upozorenje posebno odnosi na najosjetljivije: djecu, trudnice, starije i kronične bolesnike. Ako je izlazak neizbježan, nužno je kretati se isključivo po hladovini.
Pravilna hidratacija
Drugi stup obrane od vrućine je pravilna hidratacija, usko povezana s prilagodbom prehrane. Tijelo se znojenjem hladi, no time gubi tekućinu, što može dovesti do dehidracije. Stoga je ključno redovito piti vodu i ne čekati osjećaj žeđi. Istovremeno treba izbjegavati alkohol, kofein i zašećerene napitke koji potiču izlučivanje tekućine. Prehrana bi se trebala bazirati na laganim i manjim obrocima bogatim vodom, poput svježeg voća i povrća. Tešku, masnu i prženu hranu treba izbjegavati jer njihova probava stvara dodatnu toplinu, što opterećuje organizam.
Prilagodba odjeće i smanjenje fizičkog napora ključni su za pomoć tijelu u borbi protiv vrućine. Prednost treba dati laganoj, širokoj odjeći svijetlih boja od prirodnih materijala poput pamuka ili lana. Opekline od sunca smanjuju sposobnost tijela da se hladi, stoga je zaštita kremom s visokim faktorom, šeširom i naočalama imperativ. U skladu s time, naporne fizičke aktivnosti poput trčanja ili teških poslova treba u potpunosti izbjegavati tijekom najtoplijeg dijela dana i prebaciti ih u rane jutarnje sate, uz česte pauze i pojačan unos tekućine.
Naporne fizičke aktivnosti poput trčanja ili teških poslova treba u potpunosti izbjegavati tijekom najtoplijeg dijela dana i prebaciti ih u rane jutarnje sate, uz česte pauze i pojačan unos tekućine
Izuzetno je važno prepoznati znakove koje tijelo šalje kada se pregrijava. Toplinska iscrpljenost često prethodi opasnijem toplinskom udaru i služi kao upozorenje. Njeni simptomi uključuju obilno znojenje, umor, slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i grčeve u mišićima. Uoče li se ti znakovi, osobu treba odmah premjestiti na hladnije mjesto i rashladiti je. Ako se to zanemari, stanje može prerasti u toplinski udar, koji je hitno medicinsko stanje. Simptomi uključuju visoku tjelesnu temperaturu, zbunjenost, ubrzan puls te crvenu, vruću i suhu kožu jer tijelo gubi sposobnost znojenja. U tom slučaju potrebno je bez odgode pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi uključuju visoku tjelesnu temperaturu, zbunjenost, ubrzan puls te crvenu, vruću i suhu kožu jer tijelo gubi sposobnost znojenja. U tom slučaju potrebno je bez odgode pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Osim brige za sebe na otvorenom, važno je rashladiti dom. Prostorije treba održavati na temperaturi ispod 32°C danju i 24°C noću, što se postiže prozračivanjem noću i zatvaranjem prozora danju. Posebnu pažnju treba posvetiti najranjivijima, djeci i starijim osobama koje žive same. Redovito ih kontaktirajte i provjeravajte kako su. Iznimno je važno nikada, čak ni na minutu, ne ostavljati djecu ili kućne ljubimce u parkiranom automobilu, jer temperatura u njemu može porasti do smrtonosne razine u samo nekoliko minuta. Osobe koje uzimaju lijekove trebaju provjeriti upute o njihovom čuvanju na visokim temperaturama, a o svemu se mogu informirati kroz detaljne preporuke za zaštitu od vrućina nadležnih službi. ( Ordinacija.hr )
