Oralno zdravlje svih dobnih skupina u Hrvatskoj ne bi bilo u tako lošem stanju kad bi edukacija o oralnom zdravlju bila kompletnija i pravovremena
Myhajlo Kubinskyy dva je puta proglašen studentom godine na nacionalnom medicinskom fakultetu Ternopilski u ukrajinskom gradu Ternopilu gdje je završio stomatologiju. Po dovršetku studija vratio se u Hrvatsku, zanat je najprije usavršio u privatnim stomatološkim klinikama u Rijeci i Zagrebu, a posljednje tri godine u Karlovcu, u kojem je odrastao, radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Prema rezultatima epidemiološkog istraživanja oralnog zdravlja koje je lani provela Hrvatska komora dentalne medicine, naši 12-godišnjaci nalaze se na samom začelju europske ljestvice kad je u pitanju oralno zdravlje. Imaju više od četiri karijesa, izvađena ili ispunjena zuba. Čak 11 posto odraslih u dobi od 35 do 45 godina ne održava zubnu higijenu.
Oprez, ove namirnice će vam ostaviti mrlje na zubima
Kako poboljšati stanje oralnog zdravlja?
Oralno zdravlje 12-godišnjaka, ali i ostalih dobnih skupina ne bi bilo u tako lošem stanju kad bi edukacija o oralnom zdravlju bila kompletnija i pravovremena. Odnosno, kad bi se djecu od najranije dobi podučavalo o adekvatnoj oralnoj higijeni, brojke i postoci ne bi bili tako poražavajući. Dakako, pohvalno je i poželjno da djeca već u vrtiću uče kako pravilno četkati zube, no kasnije tijekom školovanja oralna higijena postupno sve više zanemaruje ili ostaje na onom naučenom u vrtiću.
Rezultat toga je, primjerice, velik broj pacijenata koji nikad nisu čuli za interdentalne četkice, vodicu za ispiranje i oralni tuš. Stoga, kako bi se poboljšalo opće oralno zdravlje, potrebno je kroz edukaciju obuhvatiti sve sastavnice brige o oralnom zdravlju: redovita i pravilna oralna higijena, pravilna prehrana i redoviti pregledi kod stomatologa najmanje dva puta godišnje.
Kako djecu nagovoriti na odlazak stomatologu a da im to ne bude trauma?
Odlazak k stomatologu zaista ne bi smio biti traumatičan za dijete. Nažalost, ponekad i roditelji koji se sami boje stomatologa nesvjesno prenesu taj strah na dijete. Potrebno je da roditelj svom djetetu bude primjer i načinom na koji se brine o oralnom zdravlju i načinom kojim pristupa odlasku stomatologu. Ako postoji strah unatoč svim naporima roditelja, roditelj mora razgovarati s djetetom kako bi mu objasnio čime se stomatolog bavi te koliko je važan za cjelokupno zdravlje.
Važno je stomatologa prikazati kao dobronamjernu i plemenitu osobu kao, uostalom, svakog liječnika. Dakako, jednako je važno da stomatolog s djetetom bude topao i strpljiv te empatičan kako bi zadobio djetetovo povjerenje. Nakon odrađenog pregleda ili zahvata nije naodmet nagraditi dijete ako je, unatoč strahu, surađivalo i pokazalo hrabrost.
Koji su najveći problemi sa zubima kod djece, a koji kod odraslih?
Svi pacijenti se, neovisno o dobi, bore s istim problemima. Najčešći problem s kojim se susreću djeca su karijes i ozljede zuba. Karijes kod djece najčešće se stvara zbog toga što četkaju zube bez nadzora roditelja i zbog toga što djeca vole hranu bogatu šećerima. Ozljede zuba kod djece češće su nego kod odraslih, dok odrasli češće imaju problem upale zubnog mesa i parodontozu. Bruksizam, odnosno škripanje zubima, također je problem koji više zahvaća ljude u zrelijoj dobi, što je razumljivo s obzirom na to da mu je najčešći okidač – stres.
Cijelo vrijeme zube perete pogrešno! Samo jedna tehnika uklanja naslage i sprečava karijes
Zubni karijes najraširenija je bolest današnjice. Kako možemo spriječiti njegovu pojavu?
Osnovni način prevencije je “know your enemy”, odnosno edukacija. S obzirom na to da je karijes bolest koja je uzrokovana bakterijama iz zubnog plaka, odnosno naslaga, cilj je spriječiti nakupljanje zubnog plaka. Pacijenta je nužno educirati o pravilnoj oralnoj higijeni i prevenciji. Pritom je ključno naučiti pacijenta kako pravilno četkati zube, koju zubnu pastu koristiti, kako pravilno koristiti konac i interdentalne četkice, kako koristiti vodice za ispiranje te ga upoznati s primjenom oralnog tuša. Također, ne smijemo zanemariti važnost zdrave prehrane. Primjerice, smanjen unos šećera može pozitivno utjecati na sprečavanje karijesa.
Kako se gube zubi?
Do gubitka zuba prvenstveno dolazi zbog karijesa, ali i zbog sistemske bolesti ili traume. Ako se karijes ne otkrije na vrijeme i ne sanira se, dovodi do velikog oštećenja krune zuba i do infekcije u vrhu korijena, što dovodi do vađenja. Stoga je važno da pacijent uz osobnu oralnu higijenu i redovite preglede stomatologa spriječi mogućnost razvitka karijesa. Osim toga, parodontitis, odnosno parodontoza može biti razlog gubitka zuba.
Kako ih nadomjestiti?
Postoje tri načina kako nadomjestiti izgubljeni jedan ili više zubi. Jedan od najčešćih je zubni most – protetski rad koji nam daje mogućnost nadoknade izgubljenog zuba brušenjem susjednih zdravih zubi. Sastoji se od fiksno povezanih krunica. On može biti rađen od metal-keramičkog spoja ili od bezmetalne keramike i cirkona. Postoji i zubni implantat koji se ugrađuje u kost, a susjedni zubi pritom se ne bruse.
Implantati, nakon što srastu s kosti, funkcioniraju slično kao i pravi zubi, a većinom su izrađeni od titana. Mobilne proteze također su jedan od načina nadomještanja zuba. Najčešće se izrađuju kod bezube čeljusti (totalne proteze) ili kada nedostaje veća količina zubi (parcijalne proteze). Obično su rađene od akrilata, posebne vrste plastike. Parcijalne proteze mogu se napraviti i kao Wironit proteze koje sadrže metalni skelet i stoga su čvršće.
Koje su prednosti i mane mostova i implantata?
I mostovi i implantati odlično su rješenje za nadomještanje zuba. Iz perspektive estetike razlike su minimalne, no postoje razlike u izradi, vijeku trajanja i cijeni. Prednost zubnih mostova leži u njihovoj dostupnosti i brzini izrade. Pacijentima su prihvatljiviji i iz financijskog aspekta jer su u odnosu na implantate znatno jeftiniji. K tome, njihova izrada vremenski je daleko kraća od ugrađivanja implantata. Najveći nedostaci dentalnih mostova su: brušenje okolnih zdravih zuba i vijek trajanja koji je otprilike 10 godina).
Pretjerana osjetljivost zubi: Zašto vas bole iako nemate karijes?
S druge strane, implantati su skuplje rješenje, a njihova ugradnja iziskuje više dolazaka u dužem vremenskom periodu. Ovisno o situaciji, proces može zahtijevati zahvate poput nadogradnje kosti ili podizanja sinusa. Najveća prednost implantata je u tome što se okolni zdravi zubi ne diraju, lako ih je održavati i to što se implantat ponaša slično kao pravi zub. Trajanje implantata uz odličnu oralnu higijenu može biti doživotno.
Mnogi ljudi pate od upale zubnog mesa. Zbog čega do nje dolazi, kako je liječiti i prevenirati?
Upala zubnog mesa, odnosno gingivitis je upala gingive uzrokovana bakterijama iz dentalnog plaka. Koliko je upala zubnog mesa proširena govori podatak da oko 47 posto ljudi starijih od 30 godina ima neku vrstu bolesti desni, dok kod starijih od 65 godina postotak raste i do 70 posto. Uzrok gingivitisa je primarno neadekvatna oralna higijena, ali neki od razloga mogu biti i pušenje, hormonalne promjene, određeni lijekovi i autoimune bolesti.
Liječenje i prevencija upale zubnog mesa kreću od pravilne oralne higijene, što vrijedi za sve bolesti oralne šupljine. Sve već navedeno: redoviti odlazak stomatologu, čišćenje zubnog kamenca, četkanje mekom četkicom, korištenje zubnog konca i interdentalnih četkica i tekućine za ispiranje recept je za uspješno rješavanje upale zubnog mesa.
Kad je davanje antibiotika opcija?
Antibioticima uvijek moramo pristupiti oprezno i odgovorno radi sprečavanja antimikrobne rezistencije. Propisuju se strogo po indikacijama određenim pacijentima u određenim situacijama. Antibiotici se daju samo u slučajevima liječenja akutne odontogene upale u usnoj šupljini odnosno kod širenja upale, natečenosti i visoke tjelesne temperature. Propisuju se i s ciljem zaštite pacijenta sa smanjenim obrambenim mehanizmom, odnosno visokim rizikom od infekcije kao određena antibiotska profilaksa. Također se daju radi smanjenja bakterije u zubnom plaku u liječenju parodontnih bolesti. Važno je antibiotik koristiti prema uputama stomatologa i ljekarnika.
