Korioretinitis je upalna bolest koja zahvaća ključne strukture odgovorne za vid, a njezini uzroci sežu od čestih parazitskih infekcija do autoimunih poremećaja. Pravovremena dijagnoza jedini je način da se spriječe trajne i teške posljedice.
Korioretinitis je ozbiljna upala žilnice (koroideje) i mrežnice (retine), ključnih slojeva u pozadini oka odgovornih za pretvaranje svjetlosti u sliku. Ovo stanje, poznato i kao posteriorni uveitis, može biti podmuklo jer često ne uzrokuje bol. Umjesto toga, pacijenti najčešće primjećuju zamagljenje vida, pojavu plutajućih “mušica” ili tamnih točkica u vidnom polju te povremene bljeskove svjetlosti. Budući da se radi o upali struktura presudnih za vidnu oštrinu, svako odgađanje posjeta liječniku nosi rizik od trajnog oštećenja, pa i sljepoće, osobito ako je upala zahvatila središnji dio mrežnice, makulu, ili vidni živac. Bol i crvenilo mogu se pojaviti ako se upalni proces proširi na prednji dio oka.
Najčešći uzročnik je parazit Toxoplasma gondii
Uzroci ove bolesti također mogu biti raznoliki, a dijele se na infektivne ili neinfektivne. Uvjerljivo najčešći uzročnik je parazit Toxoplasma gondii, koji se prenosi konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa ili kontaktom s mačjim izmetom. Česte su i virusne infekcije, poput citomegalovirusa (CMV), herpes virusa i rubeole, te bakterijske infekcije poput sifilisa i tuberkuloze. S druge strane, upala može biti i posljedica sistemskih autoimunih bolesti poput sarkoidoze ili Behçetove bolesti, gdje imunološki sustav napada vlastito tkivo oka. Bolest se može javiti i kongenitalno, prijenosom infekcije s majke na dijete tijekom trudnoće.
Ključan je pregled očne pozadine, koji se obavlja nakon širenja zjenica kapima. To liječniku omogućuje da pomoću posebnog mikroskopa i leća detaljno pregleda mrežnicu, žilnicu i vidni živac te uoči karakteristične znakove upale, kao što su upalna žarišta, otekline ili specifični ožiljci koji ukazuju na prijašnje epizode bolesti.
Postavljanje dijagnoze započinje detaljnim oftalmološkim pregledom i razgovorom s pacijentom o simptomima i općem zdravstvenom stanju. Ključan je pregled očne pozadine, koji se obavlja nakon širenja zjenica kapima. To liječniku omogućuje da pomoću posebnog mikroskopa i leća detaljno pregleda mrežnicu, žilnicu i vidni živac te uoči karakteristične znakove upale, kao što su upalna žarišta, otekline ili specifični ožiljci koji ukazuju na prijašnje epizode bolesti. Procjena stupnja zamućenja u staklovini, želatinoznoj tvari koja ispunjava oko, također je važan dijagnostički pokazatelj.
Prema kliničkoj sumnji, liječnik će uputiti i na laboratorijske pretrage krvi gdje se traže antitijela na infekcije ili autoimuni markeri. Tek nakon potpune dijagnoze moguće je započeti ciljano liječenje, koje je presudno za očuvanje vida.
Za potvrdu dijagnoze i procjenu opsega oštećenja koriste se napredne slikovne metode. Optička koherentna tomografija (OCT) stvara detaljne presjeke mrežnice i otkriva nakupljanje tekućine, dok fluoresceinska angiografija prati protok boje i pokazuje područja upale i curenja. Prema kliničkoj sumnji, liječnik će uputiti i na laboratorijske pretrage krvi gdje se traže antitijela na infekcije ili autoimuni markeri. Tek nakon potpune dijagnoze moguće je započeti ciljano liječenje, koje je presudno za očuvanje vida. Zato je od iznimno ključne važnosti ne zanemarivati simptome, jer rano otkrivanje korioretinitisa značajno poboljšava konačni ishod liječenja. ( Ordinacija.hr )
