Sinusna bradikardija, ili usporen rad srca, često je bezazleno stanje, osobito kod sportaša. Međutim, ponekad može biti znak ozbiljnijeg problema, uzrokujući umor, vrtoglavicu pa čak i nesvjesticu.
Sinusna bradikardija medicinski je pojam za srčani ritam sporiji od uobičajenog, definiran kao manje od 60 otkucaja u minuti kod odrasle osobe u mirovanju. Iako može zvučati zabrinjavajuće, važno je znati da je ritam normalan, samo usporen. Naziv “sinusna” odnosi se na sinoatrijski (SA) čvor, prirodni pacemaker srca smješten u desnoj pretklijetki, koji generira impulse za kucanje. “Bradikardija” je izvedenica iz grčkih riječi za “sporo srce”. Stoga, ovo stanje jednostavno znači da srce kuca sporije, ali s normalnim ishodištem impulsa, što je u mnogim slučajevima potpuno benigno.
Najčešći znakovi
Većina ljudi sa sinusnom bradikardijom nema simptome i često ne zna za svoje stanje. Problem nastaje kada srce kuca presporo da bi opskrbilo tijelo dovoljnom količinom krvi bogate kisikom, što dovodi do simptoma koji narušavaju kvalitetu života. Najčešći znakovi su kronični umor, opća slabost, nedostatak energije te vrtoglavica ili ošamućenost, osobito pri naglom ustajanju. Pacijenti se mogu žaliti i na kratkoću daha, smanjenu toleranciju na napor i bol u prsima. U težim slučajevima, smanjeni dotok kisika u mozak može uzrokovati zbunjenost, probleme s pamćenjem, pa čak i nesvjesticu (sinkopu) ili osjećaj da ćete se onesvijestiti.
Uzroci sinusne bradikardije dijele se na fiziološke i patološke. Fiziološka je normalna kod osoba u izvrsnoj kondiciji, poput sportaša, čije srce efikasnije pumpa krv, te tijekom dubokog sna. S druge strane, patološki uzroci su raznoliki. Starenje je ključan faktor jer električni sustav srca s godinama degenerira, čineći ovo stanje češćim kod osoba starijih od 65 godina. Bolesti srca, kao što su oštećenja nakon infarkta, upale (miokarditis) ili urođene mane, mogu narušiti rad sinusnog čvora. Bradikardiju mogu uzrokovati i stanja koja nisu izravno vezana za srce: smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), neravnoteža elektrolita u krvi, apneja za vrijeme spavanja te neke infekcije. Ne smiju se zanemariti ni lijekovi, osobito beta-blokatori, koji su čest uzrok usporenog pulsa.
Bradikardiju mogu uzrokovati i stanja koja nisu izravno vezana za srce: smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza), neravnoteža elektrolita u krvi, apneja za vrijeme spavanja te neke infekcije
S obzirom na to da su simptomi često suptilni ili nepostojeći, bradikardija se nerijetko otkrije slučajno. Ključan dijagnostički alat je elektrokardiogram (EKG), koji bilježi električnu aktivnost srca i potvrđuje usporen, ali regularan ritam. Ako pacijent ima simptome, liječnik mora pronaći uzrok. U tu svrhu koriste se dodatne pretrage, poput 24-satnog Holter monitora, prijenosnog uređaja koji prati rad srca tijekom svakodnevnih aktivnosti. Krvne pretrage su nezaobilazne kako bi se provjerila funkcija štitnjače, razina elektrolita te isključilo oštećenje srčanog mišića. Ponekad se radi i test opterećenja (ergometrija) da bi se procijenio odgovor srca na fizički napor.
Mogućnost liječenja
Pristup liječenju ovisi isključivo o tome uzrokuje li bradikardija simptome. Ako je osoba fizički aktivna i bez tegoba, liječenje nije potrebno. Kod simptomatskih pacijenata, prvi je korak otklanjanje temeljnog uzroka – prilagodba terapije, liječenje štitnjače ili korekcija elektrolita. Za trajno rješenje kronične i simptomatske bradikardije zlatni standard je ugradnja elektrostimulatora srca (pacemakera). To je mali uređaj koji se implantira ispod kože i šalje električne impulse srcu, sprječavajući da otkucaji padnu prenisko. Pacemaker može trajati i preko desetljeća, omogućujući pacijentima povratak aktivnom životu. ( Ordinacija.hr )
