Nova analiza objavljena u The Lancetu pokazuje da mRNA cjepiva učinkovito štite od teških oblika bolesti, hospitalizacije i smrti, dok su ozbiljne nuspojave i dalje vrlo rijetke.
Velika analiza znanstvenih podataka koja obuhvaća milijarde primijenjenih doza mRNA cjepiva donosi uvjerljive dokaze da je riječ o sigurnoj i vrlo učinkovitoj tehnologiji u zaštiti od zaraznih bolesti. Autori rada smatraju kako bi se budući napori trebali usmjeriti ponajprije na osiguravanje bolje dostupnosti ovih cjepiva diljem svijeta.
Rezultati pregleda, objavljeni u uglednom medicinskom časopisu The Lancet, potvrđuju da su mRNA cjepiva, koja su prvi put primijenjena u velikim razmjerima tijekom pandemije bolesti COVID-19, i dalje vrlo učinkovita u sprječavanju teških oblika bolesti. Istodobno, ozbiljne nuspojave ostaju iznimno rijetke.
Za razliku od klasičnih cjepiva, prenosi Euronews, mRNA cjepiva ne sadrže virus, već organizmu dostavljaju genetske upute koje stanicama omogućuju proizvodnju bezopasnog virusnog proteina. Na taj način imunološki sustav uči prepoznati uzročnika bolesti i učinkovito reagirati pri budućem susretu s virusom, bez ikakvog utjecaja na DNK cijepljene osobe.
Visoka učinkovitost, rijetke ozbiljne nuspojave
Analiza je pokazala da su mRNA cjepiva bila 87 posto učinkovita u sprječavanju potvrđene infekcije virusom SARS-CoV-2, 93 posto učinkovita u sprječavanju hospitalizacije te 94 posto učinkovita u sprječavanju smrtnog ishoda u razdoblju od 14 do 42 dana nakon cijepljenja. Iako zaštita s vremenom postupno slabi, istraživači ističu da docjepljivanje uspješno obnavlja velik dio izgubljene imunološke zaštite.
Kada je riječ o sigurnosti, ozbiljne nuspojave poput miokarditisa, perikarditisa i anafilaksije zabilježene su vrlo rijetko. Najčešće prijavljene reakcije bile su bol na mjestu primjene cjepiva, umor i povišena tjelesna temperatura, a u većini slučajeva bile su blage ili umjerene te su prolazile unutar nekoliko dana.
– Na temelju milijardi primijenjenih doza, ozbiljne nuspojave bile su rijetke, dobro opisane i njihova je učestalost višestruko manja od koristi koje cjepiva pružaju u zaštiti od teške bolesti, hospitalizacije i smrti – istaknuli su autori analize.
Dodaju i da je učinkovitost mRNA cjepiva potvrđena u svim dobnim skupinama, tijekom trudnoće te kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, čime je ova tehnologija potvrđena kao klinički provjerena i prilagodljiva platforma za razvoj cjepiva.
Potencijal i izvan zaraznih bolesti
Istraživači vjeruju da bi mogućnosti primjene mRNA tehnologije mogle daleko nadilaziti zaštitu od zaraznih bolesti. Jedno od područja koje izaziva posebno velik interes jest razvoj personaliziranih cjepiva protiv raka, prilagođenih svakom pojedinom pacijentu i genetskim obilježjima njegova tumora.
– mRNA cjepiva već su promijenila način na koji odgovaramo na nove zarazne bolesti, a uz daljnje inovacije i strogo praćenje sigurnosti mogu godinama pridonositi napretku preventivne medicine i liječenja raka – izjavio je Manish Sadarangani s University of British Columbia i BC Children’s Hospital Research Institute.
Autori ističu i da novije metode skladištenja, poput čuvanja cjepiva na višim temperaturama te liofilizacije (sušenja smrzavanjem), omogućuju bržu distribuciju u udaljena područja i smanjuju količinu otpada.
Dostupnost ostaje najveći izazov
Unatoč znanstvenom napretku, istraživači upozoravaju da sam razvoj tehnologije nije dovoljan kako bi njezine koristi bile dostupne svima.
– Proširenje proizvodnih kapaciteta i osiguravanje ravnopravnog pristupa u zemljama s niskim i srednjim prihodima od ključne su važnosti ako mRNA cjepiva žele ostvariti svoj puni potencijal kao globalno javno dobro – rekao je Robin Shattock s Imperial College London.
Prema njegovim riječima, dodatna ulaganja u prijenos tehnologije, razvoj lokalne proizvodnje i jačanje regulatornih sustava mogla bi skratiti opskrbne lance, smanjiti troškove te omogućiti državama brži pristup cjepivima tijekom budućih zdravstvenih kriza.
(Ordinacija.hr)
