Visoki tlak, kolesterol, šećer u krvi, pušenje, prehrana i manjak kretanja među čimbenicima su rizika na koje možemo utjecati, upozorava voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti HZJZ-a.
Bolesti srca i krvnih žila desetljećima su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, a unatoč tomu što se smrtnost posljednjih godina smanjuje, njihov je teret i dalje velik. Samo u 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti umrle su 19.852 osobe, što je gotovo 40 posto svih umrlih u Hrvatskoj. No posebno zabrinjava, kaže prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčanožilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, podatak da su te bolesti odgovorne i za četvrtinu svih prijevremenih smrti, prije 65. godine. Hrvatska pritom i dalje ima višu stopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od prosjeka Europske unije.
Ipak, velik dio tog rizika nije neizbježan. Nepravilna prehrana, pušenje, premalo kretanja, prekomjerna tjelesna težina, visok krvni tlak, povišeni kolesterol i dijabetes među čimbenicima su na koje možemo utjecati. Problem je što se neke od tih promjena razvijaju bez jasnih simptoma pa ih ljudi često ne prepoznaju sve dok se ne pojave komplikacije.
Ne čekajte prve simptome
– Ljudi podcjenjuju ponašajne čimbenike rizika misleći kako se bolest neće baš njima dogoditi te da životne navike nisu toliko štetne. S druge strane, kad se već razviju metaboličke promjene, poput visokog kolesterola i visokog krvnog tlaka, ljudi nisu svjesni tih promjena, jer te bolesti ne moraju pokazivati simptome sve dok se već ne razviju komplikacije na organskim sustavima – upozorava dr. Kralj.
Na neke čimbenike rizika, poput dobi, spola i obiteljske sklonosti, ne možemo utjecati, no njihovo je poznavanje važno kako bismo na vrijeme obratili pozornost na one koje možemo mijenjati.
– Već u odrasloj dobi važno je redovito kontrolirati čimbenike rizika, bilo putem sistematskih pregleda, bilo kod liječnika obiteljske medicine. Posebno treba pratiti krvni tlak te razine kolesterola i šećera u krvi, a važno je voditi računa i o tjelesnoj težini. Preporučene vrijednosti su krvni tlak ispod 140/90 mmHg, ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l, LDL kolesterol ispod 3 mmol/l i glukoza ispod 6 mmol/l. Kod osoba koje već imaju kardiovaskularnu bolest, dijabetes ili druge čimbenike rizika, ciljne vrijednosti mogu biti i niže, sukladno važećim smjernicama – ističe dr. Kralj.
Dobra je vijest da se velik dio kardiovaskularnih bolesti može spriječiti. Pravodobno otkrivanje i liječenje čimbenika rizika, uz promjene životnih navika, mogu znatno smanjiti rizik od bolesti i prijevremene smrti.
– Dobro je što se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, tako je moguće spriječiti čak do 80 posto prijevremenih smrti. Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećer i masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika – kaže dr. Kralj.
To podrazumijeva i redovito kretanje. Odraslima i starijim osobama treba barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta tjedno, što ne podrazumijeva samo strukturirano vježbanje.
– Računaju se i brzo hodanje, vožnja bicikla, korištenje stepenica umjesto dizala i druge svakodnevne aktivnosti – ističe dr. Kralj.
Više neprerađene hrane
Važan je dio prevencije i prehrana. Preporučuje se što više svježe i neprerađene hrane, voća i povrća, cjelovitih žitarica, ribe i orašastih plodova, uz manje soli, šećera i zasićenih masti. Treba ograničiti i procesuiranu hranu, koja često sadrži mnogo soli.
– Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina konzumacije alkohola, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Dokazi pokazuju da je za zdravlje najbolje uopće ne konzumirati alkohol – kaže dr. Kralj.
Dakle, briga o srcu ne počinje tek kada se pojave prvi simptomi, već puno prije toga – svakodnevnim navikama, redovitim kontrolama i odgovornim odnosom prema vlastitom zdravlju.
– Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, puno je toga u našim rukama. Svaki otkucaj srca je važan, stoga započnimo s malim promjenama u životnim navikama te učinimo veliki napredak za zdravlje srca – poručuje dr. Kralj.
(Ida Balog)
